Ljetno računanje vremena počinje noćas, posljednjeg vikenda u martu, kada časovnike treba pomjeriti sat unaprijed, sa dva sata poslije ponoći na tri.
Uvedeno je kako bi ljudi imali sat vremena dnevnog svjetla više, ali kako se bliži zima, dan je sve kraći te mnogo ljudi započinje i završavaju radni dan u mraku, uz malo mogućnosti da provedu vreme na sunčevoj svjetlosti. Zbog toga se sve češće čuju stavovi da je taj sistem u današnje vrijeme prevaziđen.
Zimsko računanje vremena nam daje taj sat sna duže ujutru, ali nam zapravo skraćuje dan. Sada ćemo teoretski, imati sat vremena manje sna, to u praksi znači da će nam od naredne nedelje dan biti duži.
Tačnije, ako je sada sumrak oko šest sati poslije podne, za nedjelju dana ćemo skoro sve do sedam sati uveče imati dnevnu svjetlost.
– Zato ovo vraćanje na zimsko računanje vremena daje efekat skraćenja dana i skraćenja naše izloženosti dnevnom svjetlu, a svetlost je ono što određuje naše biološke ritmove koji moraju biti usklađeni sa ciklusom svetlosti i tame, odnosno smjene dana i noći koju diktira Sunce – rekao je ranije Dragan Hrnčić, fiziolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu za RTS.
Na koga pomjeranje sata nepovoljno utičePomjeranje sara najviše utiče na meteoropate i hronične bolesnike, ali da će i oni kojima baš ništa ne fali osjetiti ovu promjenu. Rasijanost, pospanost, umor i bol u glavi samo su neke od tegoba koji će uticati na organizam, koji će zbog novonastale promene svakako biti pod stresom.Na zimsko računanje vremena se ponovo vraćamo 27. oktobra.
