Direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Osman Mehmedagić zvani Osmica davno je prešao sve granice zakonskog, demokratskog i razumnog postupanja. Danas je otišao i korak dalje pa je u demokratskoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, sviđalo se to njemu ili ne, počeo vršiti direktni pritisak na novinare tražeći da se krivično procesuiraju.
Mehmedagić je u svojstvu direktora OSA BiH podnio krivičnu prijavu protiv portala Raport.ba, odnosno medija koji je proteklih mjeseci otvoreno ukazivao na nezakonitosti u radu Osmana Mehmedagića.
Osmica je u prijavi koju je podnio Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo prijavio novinare portala Raport.ba jer su objavili detalje vezane za istragu koju je Tužilaštvo BiH sprovodilo protiv njega i Muhameda Pekića, a koja je jučer rezultirala potvrđivanjem optužnice na Sudu BiH. Mehmedagić smatra kako je Raport.ba učinio krivično djelo jer je objavio imena i identitet zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine saslušanih u svojstvu svjedoka, a koja su kako tvrdi zaštićena Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH.
Zašto Mehmedagić sve prijave šalje u Kantonalno tužilaštvo KS?
Iako je OSA BiH državna agencija za koju su nadležni Tužilaštvo BiH i Sud BiH, Osman Mehmedagić već izvjesno vrijeme pokušava svoje obračune s neistomišljenicima sprovesti putem Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Prvo je putem Kantonalnog tužilaštva KS i tužitelja Seada Kreštalice pokušao krivično goniti anonimne podnositelje krivične prijave protiv njega, a sada putem istog tužilaštva vrši pritisak na medije.
Glavna tužiteljica KS Sabina Sarajlija trebala bi se zapitati zbog čega Mehmedagić toliko vjeruje Kantonalnom tužilaštvu KS i ko su kantonalni tužitelji za koje govori da su pod njegovom kontrolom. Povjerenje kompromitiranog direktora, protiv kojeg je potvrđena optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja i odavanja tajnih podataka i protiv kojeg se vode još najmanje dvije istrage, nije za pohvalu već za zabrinutost.
Prisluškuje li Osmica novinare?
Već nekoliko godina unazad u javnosti se, s vremena na vrijeme, pojavi priča kako OSA BiH po nalogu Osmana Mehmedagića prisluškuje novinare. Dodatna sumnja na takve aktivnosti bačena je kada su na portalu Avde Avdića (osobe jako bliske Mehmedagiću) objavljeni transkripti razgovora novinara. Ako novinari nisu bili predmet posebnih istražnih radnji, OSA BiH bila je po zakonu dužna uništiti te transkripte koji ne predstavljaju obavještajne podatke jer OSA nema pravo raspolagati podacima koji nisu u njenoj nadležnosti.
Ime i prezime nije lični podatak
Osman Mehmedagić u svojoj krivičnoj prijavi protiv portala Raport.ba pozvao se na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH. To da Mehmedagić, vjerovatno zbog nedostatka fakultetskog obrazovanja, ne poznaje ni zakonske propise poznato je svima. Isti slučaj je i sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i Zakonom o slobodi pristupa informacijama BiH. Suština je da direktor OSA-e ne pravi razliku između “informacije” i “ličnih podataka”. Da pojasnimo, prema članu 3. Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, “informacija” je “svaki materijal kojim se prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo koji drugi sadržaj, uključujući svaku kopiju ili njen dio, bez obzira na oblik, karakteristike, vrijeme kada je sačinjena i kako je klasifikovana”. To znači da se imena uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, funkcije koje obavljaju, datum zaključenja ugovora o dijelu / radu na određeno vrijeme / radu na neodređeno vrijeme, važnosti ugovora smatraju informacijama u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama. To je i zvanični stav Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Prema članu 3. Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, “lični podatak” je: “bilo koja informacija koja se odnosi na fizičko lice na osnovu koje je utvrđen ili se može utvrditi identitet lica”, a “nosilac podataka” je: “fizičko lice čiji se identitet može ustanoviti ili identifikovati, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica”.
To znači da bi lični podaci uposlenika OSA BiH bili oni podaci koji se odnose na JMB, iznos plate, broj protokola pod kojim se ugovor o dijelu / radu na određeno vrijeme / radu na neodređeno vrijeme vodi u agenciji, broj članova kućnog domaćinstva, imena članova kućnog domaćinstva, adresa stanovanja, broj telefona i slično.
Imena i prezimena uposlenika OSA BiH i tajni podaci
Drugi zakon na koji se pozvao Mehmedagić je Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH. U ovom zakonu niti na jednom mjestu ne spominju se imena i prezimena zaposlenih u OSA BiH. Osman Mehmedagić nije vlasnik imena i prezimena uposlenika OSA-e i nema nikakve zakonske ovlasti da im zabranjuje upotrebu vlastitih imena. Primjera radi, u ovom momentu na web stranicama fakulteta mogu se naći diplomski radovi uposlenika OSA-e koji su potpisani imenom i prezimenom. Na tim diplomskim radovima uredno je navedeno kako su autori uposlenici OSA-e i da stavovi izneseni u akademskim radovima ne predstavljaju stavove OSA-e. Na web stranici Univerziteta u Travniku navedeno je i ime Muhameda Pekića, uposlenika OSA-e, i to na spisku rezultata ispita iz predmeta Ekonomija javnog sektora. Naravno, Osman Mehmedagić ovo nikada neće shvatiti jer nikada nije imao priliku pisati diplomski rad, a ni polagati ispit po Bolonjskom sistemu studiranja. Svakako, imena tajnih agenata i doušnika jesu tajni podaci, ali imena službenika OSA-e zaposlenih prema odredbama Zakona o radu u institucijama BiH nisu.
Zašto Osmica nikada nije podnio krivičnu prijavu protiv Avde Avdića?
Osman Mehmedagić nikada nije podnio krivičnu prijavu protiv Avde Avdića koji redovno objavljuje podatke s oznakama tajnosti. Razlog zbog kojeg krivična prijava vjerovatno nije podnesena je, kako se priča, to što Avdiću tajne podatke daje upravo Osman Mehmedagić. Ako ćemo slijediti praksu Osmana Mehmedagića onda bi bilo krajnje korektno da Mehmedagić ili bilo koji drugi uposlenik OSA-e podnese krivičnu prijavu i protiv Avde Avdića. Šta više, prema logici Osmana Mehmedagića upravo Avdo Avdić trebao bi biti suoptuženi u predmetu nezakonitog izuzimanja snimaka s nadzornih kamera JP BH Pošte. Nezakonito izuzeti snimak imao je oznaku tajnosti koju je stavio upravo Osman Mehmedagić, a taj tajni podatak objavio je Avdo Avdić. Da Osman Mehmedagić i Avdo Avdić nisu tako dobri pomislili bi da je krivična prijava protiv Raporta pokušaj Mehmedagića da se osveti Avdiću jer je direktoru OSA-e upravo zbog “otkrića” Avdića poništena fakultetska diploma, a pored toga i potvrđena optužnica.
(PRESS)
