Broj penzionera u BiH gotovo se izjednačio s brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 miliona KM za isplatu penzija. Procjene su da će 2032. godine entitetske vlade za penzije morati dodati milijardu i 600 miliona KM. Stručnjaci upozoravaju da je ovakvo stanje neodrživo.
Demografi ističu da sada dolazi na naplatu ono na šta upozoravaju više od dvije decenije, a što vlasti na svim nivoima u zemlji zanemaruju. Riječ je o nepovoljnim demografskim kretanjima koja su posljedica niskog nataliteta i migracija. Trenutno u BiH na jednog penzionera dolazi 1,2 radnika, dok je prosjek u EU 1:1,8. Da bismo dostigli evropski prosjek, trebalo bi zaposliti nekoliko stotina hiljada novih radnika. Pitanje je samo kojih. Ne zato što ljudi ne žele raditi, nego zato što jednostavno nemamo dovoljno radne snage koju bismo mogli angažovati.
U FBiH se broj zaposlenih i penzionera gotovo izjednačio. Prema podacima Federalnog zavoda za MIO/PIO, trenutni omjer iznosi 1,19 radnika na jednog penzionera. Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorava da je trend negativan i alarmantan. „Kada je formiran Bismarckov penzioni fond, u Njemačkoj je bilo osam radnika na jednog penzionera, a zlatno pravilo je četiri naprema jedan. Mi smo sada na 1,19 naprema jedan“, rekao je Čavalić.
Iz Zavoda navode da je prosječan broj osiguranika u 2025. godini iznosio 544.730, dok je prosječan broj korisnika penzija bio 459.578. „Iako bi sa aspekta održivosti sistema bilo poželjno da je odnos osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se taj omjer kreće približno na istom nivou već posljednjih deset godina“, kazao je za Faktor Tomislav Kvesić.
Zbog lošeg omjera loše su i penzije. Član 81. Zakona o MIO/PIO u FBiH definiše način obračuna i isplate najniže penzije. Posljednje zakonske izmjene redefinisale su obračun minimalne penzije, pa se ona sada određuje prema dužini penzijskog staža, čime iznos direktno zavisi od efektivno provedenih godina rada. Izmjene člana 81. otvorile su brojne nedoumice vezane za buduće iznose starosnih penzija, posebno kod osiguranika sa minimalnim radnim stažom i nižim primanjima od prosjeka.
Prema ranijim odredbama Zakona o MIO/PIO, osoba koja je imala 15 godina staža i navršenih 65 godina života mogla je ostvariti starosnu penziju u visini najniže penzije, koja trenutno iznosi 666,72 KM. Nakon izmjena, taj iznos je u pojedinim slučajevima znatno niži. Prema novom načinu obračuna, osiguranik sa 15 godina staža mogao bi ostvariti penziju od 434 KM, ali samo pod uslovom da je tokom cijelog radnog vijeka imao platu u visini prosječne plate u FBiH.
U stvarnim okolnostima veoma rijetko neko tokom cijelog radnog vijeka ima potpuno ista primanja, pa su takvi izračuni uglavnom teorijski. „Ipak, ako zamislimo tri scenarija u kojima osiguranici imaju 15, 20 ili 25 godina staža, uz platu koja je svake godine iznosila polovinu prosječne plate, sva tri osiguranika bi prema važećem načinu obračuna ostvarila penziju nižu od najniže penzije propisane članom 81. Zakona o MIO/PIO, pod uslovom da ispunjavaju i ostale zakonske uslove“, naveli su iz Federalnog zavoda za MIO/PIO.
Prema aktuelnoj vrijednosti općeg boda, obračun penzija u tim slučajevima izgleda ovako:
- 15 godina staža: 197,55 KM
- 20 godina staža: 263,40 KM
- 25 godina staža: 329,25 KM
Ako bi iste osobe ostvarile pravo na najnižu penziju prema novim pravilima, iznosi bi bili:
- 15 godina staža: 434,62 KM
- 20 godina staža: 470,83 KM
- 25 godina staža: 507,05 KM
