Srijeda, 25.05.2022.

Svjedočimo teroru korumpirane manjine nad većinom i vlastitom državom

Ponedjeljak, 18.04.2022. | BiH | Intervju | Najnovije | Vijesti | Autor

Intervju sa Prvim zamjenikom predsjednika Naroda i Pravde Kemalom Ademovićem

  Političke igre oko Bosne i Hercegovine nikada se ne smiruju, bh. javnost je na njih već navikla. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci situacija se dodatno zaoštrila usljed nekoliko ozbiljnih Dodikovih ataka na ustavni poredak BiH, zatim agresije na Ukrajinu, te neuspjeha postizanja unutrašnjeg dogovora oko ustavnih i izbornih reformi u BiH. Koliko je političko-sigurnosna situacija u BiH ozbiljna?

Rijetki su i kratki periodi u historiji ove zemlje koji nisu obilježeni ozbiljnošću i složenošću političke situacije. Teško je pobrojati sve trenutke u kojima je opstanak ove zemlje visio o koncu. Međutim, preživjela je sve, brojne osvajače, prirodne nesreće, različita državna i društvena uređenja, unutrašnje ratove, agresije, genocide itd. Aspiracije susjednih zemalja prema BiH traju dugo, navikli smo i znamo se s tim nositi. Međutim, ono što je važnije za političko-sigurnosnu situaciju u BiH jeste trenutna volja međunarodne zajednice. I u zemlji i van zemlje. Ona je kroz historiju često bila promjenjiva prema BiH, ali u nekim izuzetno značajnim momentima za ovu državu stavila se na njenu stranu. Želimo vjerovati da će, u ovim turbulentnim vremenima dok svjedočimo neustavnim djelovanjima, Dodikovoj podršci i HDZ-ovoj neodlučnosti spram agresije Rusije na Ukrajinu, prijetnjama destabilizacijom i podjelom BiH, međunarodna zajednica prepoznati one koji u BiH njeguju stvarne civilizacijske vrijednosti, koji su iskreni partneri i istinski opredjeljeni za evropski i NATO-put. U tom smislu ohrabruju nove sankcije Miloradu Dodiku od strane SAD-a i Velike Britanije, kao i Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je poništio Zakon o nepokretnoj imovini bh. entiteta RS, koje jesu značajna poruka da se pravno nasilje u ovoj zemlji neće tolerirati. Nadamo se da će se i svi drugi neustavni potezi na vrijeme zaustavljati.

Zar se morao desiti takav potres kakav je agresija na Ukrajinu da bi međunarodna zajednica shvatila ko je ko u Bosni i Hercegovini, ko je za euro-atlantske integracije, a ko za totalitarne državice potčinjene ruskom upravljaču, ko njeguje univerzalne civilizacijske vrijednosti, a ko još uvijek njeguje kulturu zločina i promovira zločin?

Simpatije međunarodne zajednice prema BiH se ne podrazumijevaju, bez obzira na sve šta je naša zemlja preživjela i kakva je žrtva bila u posljednjih 30 godina. Stavovi i određene izjave dijela međunarodne zajednice prema BiH, posebno one prije agresije na Ukrajinu, očito su bile rezultat dugogodišnjeg lobiranja organiziranog od strane SNSD-a i HDZ-a preko Srbije i Hrvatske u Evropi i svijetu. Dok je bosanska strana blago rečeno zanemarila diplomatsko-konzularni rad i umnogome pasivizirala svoje lobističke aktivnosti, oni koji ne misle dobro našoj zemlji istrajno su radili protiv nje. Još trpimo posljedice tog lobiranja. Sjetit ćete se predrasuda prema bosanskoj većini i tobože marginaliziranja drugih, pa optužbi za nekakav ekstremizam i muslimanski radikalizam. Prisjeti ćemo se negiranja bosansko-hercegovačke nacije i bosanske historije, te svođenje BiH na zajednicu tri naroda koja predvode njihove „poglavice“. U Evropi i svijetu na scenu izlazi nova generacija političara koji nemaju svježa sjećanja na agresiju i genocid u BiH, tako da su im lobisti SNSD-a i HDZ-a uspjeli u određenoj mjeri kreirati stavove. S druge strane, prodavali su im se kao „nositelji evropskih vrijednosti“. Čak su čelnici obje stranke (Dodik i Čović) išli u posjetu Aušvicu u razmaku nekoliko dana, ne bi li pokazali svoj navodni antifašizam i suosjećanje sa žrtvama holokausta, dok istovremeno podržavaju fašističke skupine, dok im imena ulica kojima vladaju nose imena fašista i slično. Za kratko su bili i uspjeli – do agresije na Ukrajinu, koja ih je potpuno ogolila.

Dok se u javnom prostoru forsira priča o mržnji među narodima i potrebi relaksacije odnosa među etničkim grupama, vi odgovornost vrlo precizno adresirate na vladajuće stranke. Smatrate da je politika ključni krivac za sveukupni ambijent u BiH, a da je većina građana za normalan život i normalnu zemlju?

Apsolutno, to je neupitno. Svjedočimo teroru korumpirane manjine nad većinom i vlastitom državom. Vladajuća politika pothranjuje mržnju jer joj se trenutno tako isplati, jer joj je koncept vladanja baziran na etničkim razlikama i podjelama. Sutra bi da spase svoje fotelje ponovo pozivali na „bratstvo i jedinstvo“. Te stranke i njihova cjelokupna struktura, pa čak i ukupni glasovi koje su osvojili na izborima, ne predstavljaju ni trećinu ukupnog stanovništva, ni trećinu ukupne volje ove nacije. Zato se društvo u BiH dijeli pogrešno, etnički. Prevashodna podjela je na korupiranu vladajuću manjinu koja teroriše svoj narod i državu. Vjerujem da će ta ugrožena većina, ako prepozna zdrav koncept, već na idućim izborima izvrnuti političku scenu i omogućiti da se potpuno promijeni politička paradigma u BiH.

Govorite o kampanji. Šta podrazumijevate pod zdravim konceptom? Je li to koncept Trojke? Može li Trojka imati zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH?

Da, govorim o konceptu Trojke, prethodno Šestorke. Govorim o konceptu dogovora o zajedničkim prioritetima bez obzira na sve naše razlike. Postoji minimum zajedničkih interesa koji imamo i od toga treba započeti. Koncept Trojke je dao vidljive rezultate u Kantonu Sarajevo. Politika je možda po prvi put tako vidljivo na jedan pozitivan način ušla građanima u kuće, kroz porodiljske naknade, dječije doplatke, subvencije za vrtiće, programe zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja itd. Na lokalnim izborima prije dvije godine koncept tog zajedničkog nastupa u Sarajevu dao je više nego dobar rezultat, u većini gradskih općina razlika u izbornom rezultatu bila je gotovo trostruka. Građani su prepoznali viziju koja potiskuje razlike, a u prvi plan ističe zajednički program koji donosi direktnu korist građanima na terenu. Pitanje koncepta Trojke mnogo je veći od pitanja kandidata za Predsjedništvo, mada bi na simboličkoj razini zajednički kandidat poslao jaku poruku da koncept može uspjeti i da daje rezultate u svakom smislu. Režim u Federaciji strahuje od Trojke i zajedničkog kandidata i zato želi ovaj koncept uništiti po svaku cijenu.

I tokom pregovora neke razlike među strankama Trojke postale su dodatno vidljive?

Nikada nismo rekli da razlika među nama nema, štaviše. Međutim, pojedini mediji su te razlike pokušali dodatno isforsirati i nastavljaju ih forsirati gotovo svakodnevno. Ponovit ću ovdje zvanične stavove Naroda i Pravde, s kojima smo i ušli u pregovore, pa će biti svima lahko procijeniti jesu li te razlike zaista velike. Zvanični stavovi Naroda i Pravde precizno su propisani u dokumentima NiP-a, u našoj Rezoluciji o zaštiti države i u Deklaraciji koja govori o „očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta, multietničkog karaktera društva i bogate zajedničke historijske, kulturne i civilizacijske baštine, uz puno poštivanje svih različitosti i posebnosti kao zajedničke vrijednosti, a ne uzroka podjela, kao i jednakopravnost svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.“ Također, a nekoliko smo puta to ponovili, u potpunosti odbijamo koncept etničke podjele zemlje na tri entiteta. Kao što s gnušanjem odbijamo spinove o nekakvoj izdaji koji su pripremljeni u režimskim kuhinjama. NiP nije adresa na koju se etiketa izdajnika može lahko zalijepiti, i naša struktura i historijat rada tome svjedoči. Napadom na NiP zasigurno se želi skrenuti i pažnja s veleizdaje u slučaju revizije tužbe za genocid protiv Srbije, kao i sa poigravanja u Federaciji s državnom imovinom, odnosno građevinskim i šumskim zemljištem koji su „zaštitnici naroda“ htjeli knjižiti na niže nivoe vlasti. Niz je tih velikih izdaja koji su nam „zaštitnici“ priredili.

Ukazivali ste prije nekoliko mjeseci na to poigravanje s državnom imovinom u Federaciji BiH, nazvavši ga eksplicitno izdajom? Ponovo je proteklih dana aktualizirano  u medijima.

Kako sam tada rekao, neke inicijative iz Federacije BiH kao da je sam Dodik naručio. Vlada Federacije BiH je još ljetos prema Parlamentu uputila zakone o šumama i građevinskom zemljištu koji su predviđali da se vlasništvo nad državnom imovinom spušta na niže nivoe vlasti. Među rijetkima smo reagirali, ponekad i jedini, i to vrlo otvoreno i oštro, pa su vladajući te zakone povukli s dnevnog reda, bez obrazloženja. Zadnjih dana vidim da neki opozicioni federalni zastupnici pokušavaju uloviti na ovoj temi neki politički poen, ili nekoga zaštititi, a bili su direktni ili indirektni saučesnici u toj nečasnoj inicijativi. Takav populizam vraća se kao bumerang, kad najmanje treba.

Aktualan je i zajednički nastup probosanskih stranaka RS-u, a oštri sukobi između SDA i NiP već su zabilježeni u Janji.

Na posljednjoj sjednici Predsjedništva Naroda i Pravde usvojen je zaključak da će NiP nastaviti svoje učešće u međustranačkim pregovorima o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka u RS-u. Međutim, naglašen je stav koji zastupamo od početka, a to je da ljudi koji su prethodno iznevjerili povjerenje u političkom životu u RS-u ne mogu biti vjerodostojni zastupnici inicijative niti kredibilni kandidati na izborima. Narod i Pravda insistira na usvajanju principa koji umnogome garantirajj da birači neće biti ponovo prevareni. Te principe, koji, između ostalog, sadrže i to da kandidati ne mogu biti u bilo kakvom sukobu interesa, da prije kandidature moraju priložiti informacije o porijeklu imovine, da nisu pravomoćno presuđeni za bilo koje djelo zloupotrebe javne funkcije, da im reputacija nije narušena dokazanim aferama, posebno u oblasti pomoći povratnicima, te da to moraju biti osobe s istaknutim ličnim integritetom itd. – dostavili smo ih svim učesnicima u pregovorima. Već 5 mjeseci čekamo na odgovor od predvodnika inicijative, prvenstveno SDA. To je razlog njihovog jalovog pokušaja naše diskreditacije u Janji, što su naši ljudi u Jajni u potpunosti raskrinkali. Bez obzira na kontinuirane neprincipijelne pritiske na Narod i Pravdu, naša podrška zajedničkom nastupu u RS-u neće biti bezrezervna, usvajanje principa koji će onemogućiti prevare kojima su povratnici bili izloženi proteklih decenija naš je zahtjev. Ne vidim zašto bi iko dobronamjeran bio protiv predloženih principa, izuzev ako nema skrivene namjere ponovne prevare birača.

PR tim Naroda i Pravde