Kod Vrsara se ovih dana pojavila chrysaora hysoscella, poznata kao kompas meduza, vrsta je koja živi u obalnim vodama Atlantskog okeana i Sredozemnog mora.
Pojavljuje se i u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Turske, a posljednjih desetak godina sve je vidljivija i u Jadranu.
Karakterizira ju žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do metra duljine. Ima 24 lovke koje su podijeljenje u tri grupe po osam. Gibaju se uglavnom pomoću morskih struja u gornjem stupcu morske vode
Iako se u proljetnim mjesecima mogu javiti u nešto većem broju, mali broj jedinki doživi spolnu zrelost i preživi do ljeta. Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne stanice na svojim lovkama te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Njihova pojava se bilježi ciklično ali ne svake godine. Životni vijek kompas meduze je jedna godina. Pretpostavlja se da ugibaju nakon oslobađanja gameta.
Ime je dobila zbog svog specifičnog izgleda koji je lako prepoznatljiv.
Žućkasto-smeđi klobuk, s karakterističnim tamnijim linijama koje se šire od sredine prema rubovima, nalik na igle kompasa. Klobuk može narasti do tridesetak centimetara u promjeru, dok njezini tanki i dugi pipci mogu doseći duljinu i do jednog metra. Stručnjaci naglašavaju da, iako kompas meduza nije opasna po život, njezin dodir može biti vrlo neugodan.
Na pipcima ima žarne stanice koje pri kontaktu s kožom ispuštaju otrov. To rezultira trenutnom boli, crvenilom, pečenjem, a ponekad i oteklinama ili plikovima na koži.
Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta. Ako je uočite u moru, nemojte joj se približavati niti pokušavati dirati meduzu, čak ni ako se čini mrtvom na obali (žarne stanice mogu ostati aktivne neko vrijeme).
Ako dođe do kontakta, važno je ostati smiren i pravilno postupiti kako ne biste pogoršali stanje:
Isperite morskom vodom: Mjesto uboda isperite isključivo morskom vodom.
Strogo izbjegavajte slatku vodu (vodu iz slavine ili flaširanu vodu), jer ona potiče oslobađanje dodatnog otrova iz zaostalih žarnih stanica, što će znatno pojačati bol.
Uklonite ostatke pipaka – ako na koži vidite zaostale dijelove pipaka, uklonite ih pažljivo pincetom. Nemojte ih dodirivati golim rukama niti trljati područje ručnikom ili pijeskom jer ćete samo utrljati otrov dublje u kožu.
Neki stručnjaci preporučuju ispiranje mjesta uboda jabučnim sičetom, koji može pomoći u neutralizaciji toksina.
Također, primjena toplih obloga (ili uranjanje u toplu vodu temperature 42–45 °C) može pomoći u ublažavanju boli jer toplina može djelomično razgraditi proteine otrova.
Za smanjenje svrbeža i upale možete koristiti kreme na bazi kortikosteroida ili antihistaminike (posavjetujte se s ljekarnikom). Opečeno mjesto zaštitite od direktnog sunca kako biste izbjegli hiperpigmentaciju kože.
Ako se nakon uboda pojave ozbiljniji simptomi poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, otežanog disanja ili jake glavobolje, odmah potražite ljekarsku pomoć jer to može ukazivati na jaču alergijsku reakciju, prenosi Morski.hr.
