Dugo se na tržištu kapitala u Hrvatskoj nije diglo toliko prašine kao nakon prošlonedjeljne prezentacije predsjednika Hanfe Ante Žigmana na konferenciji o fintech-ima u Opatiji.
Prva Hanfina konferencija ne tu temu ostaće zapamćena po poređenju prometa na kriptomjenjačnicama i onog na Zagrebačkoj berzi.
– Stvara se novi svijet u kojem ljudi mogu kafu platiti bitkoinom, gdje vidimo zaokret prema novoj, digitalnoj imovini, i taj zaokret je počeo. Promet na Zagrebačkoj berzi i na kriptomenjačnicama je takoreći isti, a naša je procjena da će kriptomjenjačnice ove godine imati promet od 2,27 milijardi kuna (303 miliona eura) – kaže Žigman.
Poređenja radi, prema Hanfi, ukupan promet dionicama na ZSE 2019. godine iznosio je 2,7 milijardi kuna (360 miliona eura), a lane 2,85 milijardi kuna (380 miliona eura). Na osnovu toga može se procijeniti da bi već 2022. promet na kriptomjenjačnicama mogao premašiti onaj na domaćoj berzi, a to je i godina u kojoj Žigman očekuje prve direktive EU koje će regulisati kriptoimovinu i koje će doći i u Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Nikola Škorić, direktor i suosnivač najveće kriptomjenjačnice u Hrvatskoj Electrocoin-a, kaže da trend koji je primijetila Hanfa njega nimalo ne čudi.
– Kad je bitkoin prvi put skočio, 2017. godine, Electrocoin je narastao 20 puta. To je 2000 posto. Ove godine cijela naša industrija raste, i svima se čini da je to puno, ali taj rast je po manjoj stopi. Ono što se dogodilo prije četiri godine jeste nagli rast interesaovanja javnosti i pojava novih investitora. Sad se to ponovilo, ali je stvar otišla još više u mejnstrim – kaže Škorić.
Dodaje da ima nešto što ga čudi. Electrocoin, pojašnjava, u posljednje tri godine bilježi rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast.
– Mene lično više čudi to što u godinama kad je cijena padala nije bilo pada prometa, kako u broju tako i u volumenu transakcija – kaže Škorić.
To objašnjava zašto je unazad godinu i po broj kriptomenjačnica koje su svoj rad prijavile Hanfi skočio s četiri na čak 16. Kriptovalute ipak nisu jedini segment fintech-a, odnosno finansijskih tehnologija. U fintech se ubrajaju i inovacije u osiguranju, bankarstvu, zatim u Hrvatskoj posebno izražen rast mobilnih plaćanja i aplikacija za plaćanja pa inovacije u investicijama i menadžmentu rizika.
