George Soros, globalno poznat kao milijarder i filantrop, posljednjih je desetljeća postao centralna figura u mnogim teorijama zavjere i političkim diskursima. Često se njegovo ime spominje u negativnom kontekstu, a njegovi kritičari često ga opisuju kao “plaćenika”, “manipulatora” i “krivca” za mnoge globalne događaje. Ovaj 94-godišnjak, kojeg su političke elite i komentatori često prozvali “Sotoninim slugom”, optuživan je za poticanje “obojenih revolucija”, financijske krize te masovne migracije prema Europi.
Teorije o Sorosu nisu ograničene samo na političke govore. Dovoljno je pregledati komentare ispod članaka na raznim portalima i uočit ćete kako ga mnogi optužuju za gotovo sve društvene i političke probleme. U novije vrijeme, njegova uloga u raznim zavjerama konkurira ona Billa Gatesa, posebice u kontekstu pandemije COVID-19. Ali ko je zapravo George Soros, i zašto je postao toliko omražen?
Životna priča
George Soros rođen je 1930. godine u Mađarskoj u židovskoj porodici koja je preživjela Holokaust. Porodica je tokom Sorosova djetinjstva promijenila prezime kako bi se zaštitila od rastućeg antisemitizma. Soros je 1947. godine napustio Mađarsku zbog komunističkog režima te je u Londonu započeo studij na prestižnoj London School of Economics. Pod mentorstvom filozofa Karla R. Poppera, razvio je ideje koje su snažno utjecale na njegovu kasniju filantropiju. Popperova teorija “otvorenog društva”, koja zagovara pluralizam ideja i individualnu slobodu, postala je temelj Sorosevog društvenog i političkog djelovanja.
Soros je ubrzo nakon studija započeo uspješnu karijeru u financijama, osnovavši hedge fond koji je kasnije postao poznat kao Quantum Fund. Soros je 1992. godine zaradio milijardu dolara kladeći se na pad britanske funte, čime je stekao reputaciju jednog od najuspješnijih i najkontroverznijih finansijskih špekulanata.
Soros je veliki dio zarade uložio u filantropske projekte. Njegova fondacija “Otvoreno društvo” podržavala je projekte vezane uz obrazovanje, ljudska prava i izgradnju institucija. Sorosova fondacija igrala je ključnu ulogu u razvoju civilnog društva, osobito u zemljama bivšeg Istočnog bloka, nakon pada komunizma. U tom razdoblju Soros je podržavao opoziciju autoritarnim režimima, finansirajući nevladine organizacije i medije. Njegova podrška tim projektima često ga je dovodila u sukob s novim, nacionalističkim vođama.
Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je nekada bio Sorosev saveznik u rušenju komunizma, sada ga prikazuje kao neprijatelja mađarske nacije. Slična situacija dogodila se i u Hrvatskoj, gdje je prvi predsjednik Franjo Tuđman optužio Sorosa za podršku opoziciji i nezavisnim medijima.
Teorije zavjere
Danas ga često optužuju oni isti političari koje je nekoć podržavao u borbi protiv komunističkih režima. Dok su ga u ranim danima tranzicije smatrali herojem demokracije, danas ga desničarski lideri optužuju za destabilizaciju svojih država i promicanje liberalne agende. Sorosev rad na izgradnji otvorenih društava postao je meta političara koji su nacionalizam i autoritarnost stavili u prvi plan.
Mađarska pod Orbánom i Poljska pod Kaczyńskijevim PiS-om danas su simboli ove borbe. U tim se zemljama Soros prikazuje kao prijetnja nacionalnim vrijednostima, a njegove filantropske aktivnosti optužuju se za poticanje migracija, podršku LGBT pravima i feminističkim pokretima.
Za razumijevanje mržnje prema Sorosu ključno je razumjeti kontekst svjetske politike nakon pada Berlinskog zida. S padom komunizma, mnogi autoritarni lideri na Istoku počeli su retradicionalizirati svoje društvene vrijednosti, dok je Zapad sve više prihvaćao liberalne ideje. Soros je, zbog svoje podrške liberalnim vrijednostima i demokraciji, postao prikladna meta za one koji žele zadržati moć i suzbiti opoziciju.
Ono što mnogi zanemaruju jest da su mnoge od optužbi na Sorosov račun neutemeljene. Soros, primjerice, nikada nije podržavao rat u Iraku, a njegova zaklada nije usmjerena na destabilizaciju društava, već na jačanje demokratskih institucija. Ipak, teorije zavjere i dalje su prisutne, a Soros ostaje glavna meta kako na desnici, tako i među nekim dijelovima ljevice.
