“Domaće je domaće!” česta je izreka kojom se spontano i sažeto izražava povjerenje u domaće proizvode, napose kad je riječ o hrani, voću, povrću, krušnim i mliječnim pripravcima, suhomesnatim i drugim mesnim proizvodima i prerađevinama, ali i općenito o svemu što se kod nas uzgaja i prerađuje, nasuprot onog stranog, nepoznatog, uvoznog, na koje se gleda s velikom dozom sumnjičavosti.
To ovog ljeta doživljava lubenica, bolje reći, upućuje se lubenici – “kraljici slasti”, koja nas u ovim ljetnim žegama ugodno osvježava i dovoljno rashlađuje. Nasuprot nemalom broju proteklih godina, ove godine na tržnicama domaća lubenica dominira, poželjna je i tražena, nudi se i kupuje, potisnula je uvoznu, javlja BHRT u svom prilogu s tržnice u Bijeljini.
Vremenske prilike za lubenicu i dinju su povoljne, sezona za njih, a i za mnoge druge ratarske kulture, moguće i zbog klimatskih promjena, ranije je počela. Slike velikih traktorskih prikolica prepunih lubenica govore same za sebe, a poljodjelci imaju svoj stav i mišljenje o trenutačnom stanju i prilikama. Govore da je urod dobar, no nije tako i s cijenom, zbog čega zadovoljstvo nije potpuno, ali raduje ih stanje na tržnicama jer domaća lubenica prevladava i ističe se u odnosu na uvoznu. – Seljak radi pa što bude, sve na rizik. Kako se tko s kim naredi, tržnica je takva, 40 feninga, 35… Prinos nije kakav je bio nekada – ocjenjuje za BHRT Stevo Krstić, uzgajivač lubenice iz Velike Obarske.
– Sve je domaće osim banana, limuna i naranče. Sad im je sezona, zato ih ima dosta, prodajna cijena im je od 80 feninga do marke, 60 feninga je nabavna. Baš se kupuje, ove godine su baš lijepe i lubenica i dinja, valjda lijepo vrijeme, toplo – naglašava za BHRT Olenija Trifković, prodavačica na tržnici. Proizvođači priznaju da ove godine očekuju da lubenice dulje zadrže bolju cijenu jer, kako ističu, troškovi proizvodnje su nikad veći.
– Troškovi navodnjavanja su povećani, navodnjava se svaki dan. Prihranjuje se lubenica, troškovi su veliki i sam ulog je oko 1000 maraka po dulumu. Cijena barem treba biti pola marke, bit će dosta lubenice, dosta je posađeno, ali je podbacio prinos, manji je od očekivanog. Ipak, mogla bi na kraju imati neku dobru cijenu – kaže za BHRT Mile Živanović, uzgajivač lubenice iz Velike Obarske.
S druge strane, proizvođači kažu, ne može se znati dok se lubenica ne isiječe i ne otvori na stolu, prenosi BHRT. I u Hercegovini je stanje s lubenicom ove godine slično ili isto kao u Bosni. Istina, vrućine su veće, što ne ide u prilog njezinu optimalnom rastu i uzgoju, no domaće lubenice Hercegovcima ne manjka. Mladen Škorput sportska je ikona i legenda Ljubuškog – nekadašnji rukometni vratar i trener Izviđača već 27 godina bavi se povrtlarstvom, naprednom proizvodnjom povrća.
– Što se tiče lubenice, ove godine sam prezadovoljan, a ostalim povrtlarskim proizvodima nisam. Trudim se ekološki raditi i proizvoditi i ne zaštićujem nasade, tako da ove godine rajčica, paprika roga i ostale kulture obolijevaju. Ne znam zbog čega, a događa se i kod onih ljudi koji prakticiraju redovito zaštićivanje. Što se tiče lubenice, isto sam sve radio kao i dosad, obrada, priprema, istu vrstu sadim, međutim, doista mogu reći kako nikad bolju lubenicu nisam imao – ističe Mladen Škorput.
Na površini od 60 duluma i 3000 četvornih metara u sedam plastenika Mladen uzgaja i proizvodi doslovce sve standardne povrtlarske kulture koje se u klimatski obdarenom hercegovačkom podneblju proizvode. I što je posebice zanimljivo – sve obavlja sam, nema pomoćnih radnika. Radeći s velikom ljubavlju i energijom, kako se kaže, od jutra do mraka, od zvijezde do zvijezde, sve stigne, sve se posloži, svi se poslovi urade navrijeme. Svoje lubenice nudi i prodaje isključivo za svojim štandom (stolom) u ljubuškom naselju Humac, pokraj magistralne ceste koja vodi od Mostara do graničnog prijelaza Crveni Grm.
Cijena ostala ista
– Zadovoljan sam i cijenom, držim konstantno istu, 1 KM za kilogram. Bila je tolika i kad je kod drugih bila 1,40 KM, kao i kad pada ispod marke, na 0,50 KM. Ove sam godine proizveo 17 tona, nije to puno, moja lubenica ne može prijeći više od 10 do 12 kilograma. Prodao sam oko dvije trećine, ostalo je još četiri-pet tona, a i to će, vjerujem, otići. To je posebna vrsta lubenice jer ja ne radim s tim kristalonima i ostalim “derivatima”, to je kvaliteta, ekološki uredna i iza toga stojim – naglašava Škorput.
Ljubušaci s velikim povjerenjem kupuju njegove lubenice, kažu, “Mladen ne prska”, a svrate i ljudi sa strane koji su čuli za njegov ekološki pristup povrtlarstvu te drugi putnici namjernici.
I dok proizvođači razmišljaju o računici, suši, nevremenu, koliko će prodati i hoće li pokriti troškove, kupci imaju samo jednu brigu: kako prepoznati zrelu i slatku lubenicu. Među kupcima kruži nekoliko trikova, od toga da kora zrele i slatke lubenice treba biti sjajna, preko toga da slatka lubenica proizvodi specifičan zvuk kada se kucne pa do toga da peteljka mora biti žuta.
