Na svakoj maloj ili igrački od sitnih elemenata piše da ih ne treba davati maloj deci, jer postoji opasnost da ih stave u usta i uguše se. I pored toga što nas takva upozorenja prate otkad se u našem životu pojavi beba, statistika pokazuje da djeca i dalje stradaju od gušenja predmetima koje su slučajno stavili u usta. Gušenje stranim predmetom krivo je za gotovo trećinu svih smrti mališana mlađih od 14 godina.
Neusklađen sistem
Što su djeca mlađa, to je problem veći, s jedne strane zbog još neusklađenog sistema disanja i hranjenja, a s druge, zbog samog oblika jednjaka koji je još cilindričan i „pogodniji“ za opstrukciju.
Kada problem počne, postoje načini da se izbjegne tragedija. Ali, treba znati i šta nikako ne treba činiti. Tako, recimo, nikada ne treba pokušavati da se predmet prstima izvuče iz djetetovih usta.
Pakao za roditelje počinje kada u usta zaluta preveliki zalogaj, odlomljeni komad jabuke, nedovoljno sažvakana kora hljeba, ili otkinuto dugme, pokidani dio igračke… Djetetove oči se šire, počinje da kašlje. Instinktivno, tijelo pokušava da izbaci predmet koji se zaglavio i ponovo uspostavi disanje. U većini slučajeva, nekoliko zakašljavanja će ga i izbaciti. Kada to nije dovoljno, od ključnog je značaja znati kako djetetu pomoći. Pedijatri su zato napravili „spisak“ pravila o postupanju protiv slučajnog gušenja.
Tri koraka
1. Kad primijetite da je djetetu nešto zapelo u ustima, pokušajte da ga navedete da se nakašlje, jer je kašalj prirodni način da se izbaci strano tijelo. Položaj u trenutku kad strano tijelo još ne smeta nije važan, dijete će se instinktivno postaviti kako treba.
2. Ako se strano tijelo već zaglavilo i prekinulo disanje, bilo bi najbolje da neko odmah pozove hitnu pomoć, ali dijete za to vreme nikako ne smijete ostaviti samo, već počnite da mu pružate pomoć.
3. Uhvatite dijete za donju vilicu i položite ga preko svog koljena. Ako ste dešnjak i držite djetetovu vilicu desnom rukom, onda preko desnog koljena. Ako ste ljevoruki, obratno.