Sve do danas, paraliza uzrokovana oštećenjem kralježnične moždine, odnosno živčanih vlakana pod nazivom aksoni bila je neizlječiva.
S novim terapijskim pristupom koji je razvio Odjel za fiziologiju stanica na Sveučilištu Ruhr u Bochumu pod vodstvom profesora Dietmara Fischera, uspio je po prvi puta omogućiti ponovno hodanje paraliziranom mišu. Ključni element novog pristupa liječenju leži u proteinu hiper-interleukinu-6 (Hyper-IL-6), koji predstavlja “dizajniranicitokin” što znači da se ne može pronaći u prirodi.
Obzirom da prerezani aksoni u kralježičnoj moždini ne mogu ponovno rasti, pacijenti s takvom ozljedom su do sada bili paralizirani do kraja života.
Znanstvenici iz Bochuma u svojoj su studiji inducirali živčane stanice motoričko-osjetnog korteksa miša da same proizvode hiper-Interleukin-6. U tu svrhu koristili su viruse pogodne za gensku terapiju, koje su ubrizgavali u lako dostupno područje mozga. Tamo virusi dostavljaju “nacrte” za proizvodnju proteina određenim živčanim stanicama, takozvanim motoneuronima. Budući da su ove stanice također povezane aksonskim bočnim granama s drugim živčanim stanicama u drugim područjima mozga koja su važna za procese kretanja poput hodanja, hiper-interleukin-6 također je dostavljen izravno u ove, inače teško dostupne esencijalne živčane stanice i tamo kontrolirano otpušten.
Fischer kaže kako je genska terapija na samo nekoliko živčanih stanica stimulirala aksonsku regeneraciju različitih živčanih stanica u mozgu i nekoliko motoričkih puteva u leđnoj moždini. “U konačnici, to je omogućilo prethodno paraliziranim životinjama koje su primile ovaj tretman da počnu hodati nakon dva do tri tjedna. To nas je na početku jako iznenadilo, jer se nikada prije nije pokazalo mogućim nakon pune paraplegije”, navodi njemački znanstvenik.
“Sada dolazimo na novo znanstveno područje. Daljnji eksperimenti će između ostalog pokazati hoće li u budućnosti biti moguće prenijeti ove nove pristupe na ljude”, dodaje Fischer koji se nada da bi ovo moglo predstavljati veliku nadu svim paraliziranim osobama, no kaže da je pred znanstvenicima još jako puno rada prije nego prvi paraplegičar prohoda.
Čitav znanstveni rad objavljen u časopisu Nature Communications možete pronaći na ovoj poveznici, piše Noob.
