Poslije toliko godina bavljenja problemom zvanim komarci, neko bi pomislio da su tehnološki napredni ljudi pronašli način da se bore protiv svrbeža.
Realnost je da ne postoji način da se oslobodimo onoga što izaziva svrbež. Neki pate i od hroničnog svrbeža, a trenutno nema dokazanog lijeka. Znanstvenicima je zbunjujuća činjenica da, za razliku od dodira i drugih senzacija, svrbež nema određenu lokaciju u mozgu gdje je lokaliziran.
“To je složeno i znači da u mozgu nema niti jedne stvari koja bi riješila problem svrbeža”, tvrdi Gil Yosipovitch, dermatolog i neurobiolog.
Desetljećima su znanstvenici mislili da su bol i svrbež dio istog receptora, iako je bilo neizvjesno kojeg tačno. Bili su u krivu.
“Prije samo nekoliko godina bilo je velikih nesporazuma o svrbežu”, započeo je Brian Kim, koji vodi Centar za proučavanje svrbeža na Sveučilištu u St. Louisu.
“Nije se promatrao kao zaseban biološki put. Tako da su ljudi mislili da je način da riješi svrbež – bolje proučavanje boli. “
2007. godine su znanstvenici koji sada rade u Centru za proučavanje svrbeža identificirali prvi receptor specifičan za svrbež (GRPR). Od tada je otkriveno je još nekoliko takvih receptora, prenosi Geek.
“Različiti osjećaji zahtijevaju različite ključeve za otključavanje vrata, a svrbež ima svoju bravu”, pojašnjava Brian Kim.
Jednostavan način da se razmisli o tome kako se bol i svrbež razlikuju jest da se posmatra naša reakcija na oba podražaja. Bol stvara refleks povlačenja. Na primjer, nehotični trzaj ruke kao posljedica izbjegavanja opekline. Svrbež dovodi do refleksa za češanje. To je neposredna potreba da se zaustavi osjećaj svrbeža povlačenjem noktiju preko iritiranog područja.
Znanstvenici ne znaju tačnu evolucijsku svrhu svrbeža, ali neki nagađaju da služi kao vrsta obrambenog mehanizma protiv parazita i insekata koji nas tjeraju da se češemo i time ih istjeramo iz kože.
Naravno, postoje razlozi zašto se češemo koji nadilaze ugrize insekata ili slučaj otrovnog bršljana. Suha koža, zarastanje rana ili kožne bolesti kao što su psorijaza, ekcemi i atletsko stopala dovode do nekih oblika svrbeža. Nedavna studija je pokazala kako neki oblici hroničnog svraba mogu biti posljedica defekta imunološkog sistema nekih ljudi.
Kim tvrdi da je njegov laboratorij nedavno napravio velike korake ka boljem razumijevanju odakle svrbež dolazi i kako ga liječiti. Tamo su pacijenti koji pate od hroničnog svrbeža doživjeli “dramatična poboljšanja” u kliničkim ispitivanjima dvaju novih spojeva. Međutim, zasad oba lijeka imaju nuspojave i skupa su.
