„Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati.
Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno dovezeno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima?
Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice. Populacija u ovom gradu nestaje.“
Na veliku žalost, vapaj Nine Ćatića nije imao ko da čuje…
Nihad Nino Ćatić bio je novinar. Rođen 29. avgusta 1969. godine u Srebrenici, gdje se i školovao.
U ratu je odlučio ostati u Srebrenici. Uređivao je lokalno glasilo Srebrenički glasi, brinuo se da Srebreničani imaju i kulturnih sadržaja, pisao je i poeziju te drame, od kojih se valja sjetiti Odmetnika.
Njegovu riječ i glas pamtimo iz onih najdramatičnijih dana za Srebrenicu i BiH. Njegove izvještaje iz grada koji umire i nestaje, koristili su svi državni mediji. Svakodnevno je, preko radioamatera informirao javnost o stradanju Srebrenice.
Posljednji put, Nino se javio 10. jula 1995, moleći očajnički da se pomogne Srebrenici. Niko nije pomogao.
Ujedinjeni narodi predali su zaštićenu zonu u ruke Ratka Mladića. Ubijeno je njih 8372.
Njegova majka Hajra Ćatić prisjećala se da je posljednji put sina vidjela 11. jula.
Rekao joj je, “mama, ti i babo idite u Potočare, a ja ću s prijateljima preko šume do Tuzle”. Nakon toga, niko više nije vidio Ninu.
Posmrtni ostaci Nine Ćatića još uvijek nisu pronađeni.
Nažalost, njegova majka, Hajra Ćatić, neumorna borkinja za pravdu i istinu o genocidu u Srebrenici, nije dočekala da pronađe posmrtne ostatke svoga sina.
Umrla je u novembru 2021. godine u Sarajevu.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije.
Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova.
