Rok za prijavu kandidata za mjesto generalnog sekretara Ujedinjenih nacija ističe 1. aprila. Poslije devet uzastopnih mandata muškaraca, pitanje izbora novog generalnog sekretara otvara i dilemu – da li je vrijeme da tu funkciju prvi put preuzme žena?
To otvara i druga pitanja – da li bi to bila samo kozmetička promjena, ili bi suštinski moglo da doprinese toleranciji i miru u svijetu, koji se suočava sa rekordnim brojem konflikata i humanitarnih kriza?
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš, kojem mandat ističe krajem godine, ranije je izrazio jasnu podršku ideji da ga na čelu Ujedinjenih nacija naslijedi žena.
Portugalski diplomata vodi UN od 2017, a njegov drugi i posljednji mandat završava krajem 2026, do kada mora biti izabran nasljednik. U istoriji UN tu dužnost nikada nije obavljala žena.
Trka za mjesto generalnog sekretara Ujedinjenih nacija je počela. U trci su i dvije žene. Obje kandidatkinje su iz Latinske Amerike, koja ima dugu tradiciju borbe žena za rodnu ravnopravnost i njihovo političko osnaživanje.
U sjedištu Ujedinjenih nacija, na marginama zasjedanja Komisije o statusu žena, govorilo se i o političkom osnaživanju žena.
Na toj funkciji bili samo muškarci
Tema je dodatno dobila na značaju u susret izboru novog generalnog sekretara. Do sada su tu funkciju obavljali isključivo muškarci, pa se sve češće postavlja pitanje – da li je pred nama istorijska promjena.
Srpska ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura kaže da, iako je to tema o kojoj se glasno govorilo u hodnicima Ujedinjenih nacija tokom 70. zasjedanja Komisije o statusu žena, nije optimista kada je riječ o izboru žene na tu funkciju.
“Moram da priznam da nisam optimista u pogledu toga da će biti izabrana žena prvi put u istoriji ove važne institucije, što samo govori u prilog tome kolika je i kriza na nivou Ujedinjenih nacija. Ja mislim da bi zbog globalne situacije, kada svedočimo da se otvaraju i nova ratna područja, kada se retorika zaoštrava, moglo da doprinese prisustvo žena na ovakvim pozicijama, prosto, onome što se kolokvijalno naziva mir u svijetu”, navela je Tatjana Macura.
Politika jača od stručnosti
Iako kandidatura žena šalje pozitivne signale, kada sa kvalifikacijama i stručnošću snagu odmjeravaju politički interesi, jezičak na vagi obično prevagne u korist politike, tvrde poznavaoci, prenosi RTS.
Zorana Antonijević, saradnica Centra za međunarodnu bezbjednost FPN, kaže da nije sigurna da u svijetu postoji dovoljna politička podrška.
“Pogotovo što postoji jedna opšta mobilizacija, ili da kažem trend protiv rodne ravnopravnosti. Konzervativne snage jačaju u celom svetu i Ujedinjene nacije na kraju krajeva su jedna od najznačajnijih institucija oko pitanja rodne ravnopravnosti”, ističe Antonijevićeva.
Favoriti su se već izdvojili – jedni prednost daju bivšoj predsjednici Čilea i nekadašnjoj visokoj komesarki UN za ljudska prava Mišel Bačelet, drugi na tom mjestu ponovo vide muškarca – Rafaela Grosija, generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Direktorka UN Women u Srbiji Milana Rikanović kaže da je kandidatura dvije žene važno i ohrabrujuće pitanje.
“Ono pokazuje da postoji sve više kvalifikovanih i posvećenih žena koje na globalnoj geopolitičkoj sceni mogu zajedno sa nama da se bore za rodnu ravnopravnost i prava žena”, naglašava Rikanovićeva. Ko će zamijeniti Gutereša, odlučiće politika, saglasni su sagovornici. Svijet je u iščekivanju – da li će ta odluka donijeti i istorijsku promjenu.
