Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo predstavilo je Protokol o urgentnom zbrinjavanju pacijenta u Kantonu Sarajevo – jedinstveni međuinstitucionalni dokument kojim se jasno definiše put urgentnog pacijenta kroz zdravstveni sistem, od prvog kontakta i procjene zdravstvenog stanja, preko stabilizacije i transporta, do sekundarnog i tercijarnog nivoa i definitivnog zbrinjavanja.
Suština Protokola je jednostavna, ali za pacijenta presudno važna: kada je život ugrožen, mora se tačno znati ko, kada, gdje i kako zbrinjava pacijenta. Time se povezuju primarna zdravstvena zaštita, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, kako bi se smanjilo gubljenje vremena i osigurao što brži put do definitivnog tretmana.
Dokument je nastao nakon analize problema u prijemu, obradi, trijaži, upućivanju i transportu urgentnih pacijenata. Radna grupa održala je niz sastanaka, a za oblasti u kojima su prepoznati najveći izazovi formirane su posebne stručne podgrupe.
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović naglasio je da Protokol prije svega treba posmatrati iz perspektive čovjeka kojem je pomoć potrebna odmah.
„Danas smo prezentirali prvi sveobuhvatan protokol u Bosni i Hercegovini kojim jasno definišemo kompletan put urgentnog pacijenta kroz zdravstveni sistem. Kod životno ugrožavajućih stanja svaka minuta je čak i presudna. Pacijent ne smije gubiti vrijeme zbog nejasnih nadležnosti, nepotrebnih premještanja ili pitanja gdje treba biti upućen.
Posebno sam ponosan što ovo nije dokument koji je Ministarstvo nametnulo struci. Više od godinu dana na njemu su zajedno radili naši zdravstveni profesionalci i ustanove. Zato je njegova najveća vrijednost jednostavna: da pravi pacijent, u pravom trenutku, stigne na pravo mjesto i dobije pomoć koja mu može spasiti život. Ovo je veliki iskorak za zdravstveni sistem Kantona Sarajevo, ali prije svega za sigurnost naših pacijenata“, izjavio je ministar Hasanović.
Poseban značaj Protokola je u standardizaciji postupanja. Dokument definiše procjenu i stabilizaciju pacijenta, medicinsku dokumentaciju, način hitnog upućivanja i transport vitalno ugroženih pacijenata. Predviđena je i elektronska „Uputnica za hitna stanja“ za pacijente koji se iz primarne zdravstvene zaštite upućuju prema urgentnim centrima.
Predsjednik Radne grupe za izradu Protokola prof. dr. Benjamin Kulovac istakao je da dokument nije nastao kao protokol jedne ustanove ili jedne medicinske oblasti, nego multidisciplinarnim radom stručnjaka koji su zajednički definisali put pacijenta.
„Najvažnije je da smo za urgentna stanja uspostavili zajednički stručni okvir. Ljekar mora imati jasne smjernice za prepoznavanje, početno zbrinjavanje i upućivanje pacijenta, ali mora biti jasno i gdje se taj pacijent dalje zbrinjava. Protokol zato povezuje nivoe zdravstvene zaštite i različite medicinske oblasti, od kardioloških i neuroloških stanja do pedijatrije, ginekologije, hirurgije i drugih urgentnih stanja. Naš cilj je da između prvog pregleda i definitivnog tretmana bude što manje izgubljenog vremena, uz očuvanje kliničke procjene ljekara kao ključnog elementa svakog pojedinačnog slučaja“, kazao je prof. dr. Kulovac.
U Protokolu su, između ostalog, precizirane procedure za akutni koronarni sindrom, moždani udar, politraumu i respiratorna stanja, kao i pedijatrijska, ginekološko-akušerska, vaskularna i psihijatrijska urgentna stanja. Za pojedina stanja jasno se određuje i nivo zdravstvene zaštite na koji se pacijent upućuje.
Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo dr. Jasna Husejnbegović-Musić posebno je ukazala na značaj komunikacije i kontinuiteta zbrinjavanja.
„Za urgentnog pacijenta nije dovoljno da samo jedna karika sistema funkcioniše dobro. Moraju funkcionisati sve – od prvog pregleda, procjene i stabilizacije, preko medicinskog transporta, do prijema u ustanovu koja može pružiti definitivni tretman. Zato je izuzetno važno što sada imamo zajednički definisan put pacijenta i jasniju komunikaciju između ustanova. Hitna medicina je borba s vremenom, a dobra koordinacija znači da dragocjene minute koristimo za pacijenta, a ne za traženje odgovora gdje i kome ga uputiti“, istakla je dr. Husejnbegović-Musić.
Standardni postupak predviđa brzu procjenu vitalnih funkcija po ABCDE principu, stabilizaciju prije transporta, odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i, kod vitalno ugroženih pacijenata kojima je tokom puta potreban monitoring i terapija, transport timovima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Protokol je prošao i dobio odobrenje stručnih vijeća Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo. Njegova namjena je pravilno upućivanje i zbrinjavanje pacijenta od primarnog do sekundarnog i tercijarnog nivoa, s ciljem da pacijent do definitivnog tretmana stigne unutar zlatnog sata.
Urgentni pacijent ne treba tražiti put kroz zdravstveni sistem – zdravstveni sistem mora znati put pacijenta. Kada je život ugrožen, svaka minuta je najvažnija.
