Nakon više od 30 godina neispunjenih obećanja, revitalizacija Unske pruge ponovo je u centru pažnje. Predstavljena je prva sveobuhvatna stručna studija nakon rata, a iz Unsko-sanskog kantona poručuju da bi upravo ona mogla biti prekretnica za jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Obnovom pruge omogućio bi se brži i efikasniji željeznički prevoz putnika i robe, lakši izlazak domaćih kompanija na evropska tržišta te veća konkurentnost privrede, dok bi turistički potencijal Nacionalnog parka Una i cijele Krajine dobio novu razvojnu priliku.
Međutim, realizacija projekta zavisi i od saradnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jer pruga na svojoj trasi više puta prelazi državnu granicu.
Hrvatska planira u narednih deset godina uložiti oko šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu, a potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je spremnost da Hrvatska podrži obnovu Unske pruge.
Riječ je o pruzi dugoj 179 kilometara, od čega se 120 kilometara nalazi u Bosni i Hercegovini, a 59 kilometara u Hrvatskoj. Upravo zbog njenog međunarodnog karaktera, za realizaciju će biti potrebna koordinacija dvije države i zajedničko kandidovanje projekta prema fondovima Evropske unije.
Prvi pokušaji obnove pokrenuti su još 2001. godine, kada su Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale sporazum o korištenju i održavanju pruge Bihać – Knin, ali nakon promotivne vožnje nije bilo značajnijih pomaka.
Premijer USK smatra da nova studija predstavlja priliku koju država ne bi smjela propustiti.Kao dokaz da interes za željeznički saobraćaj postoji, Vlada Unsko-sanskog kantona izdvojila je 150.000 KM za ponovno uspostavljanje sezonske putničke željezničke linije u saradnji sa JP Željeznice Federacije BiH, a projekat je privukao veliki broj putnika i turista.
