Rok za dug prema Evropskoj radiodifuznoj uniji ulazi u završnu fazu, a BHRT je praktično doveden pred zid. Ili će država pronaći 22 miliona maraka ili će javni servis ući u spiralu blokada, pljenidbi i gašenja signala, piše Deutsche Welle.Evropska radiodifuzna unija (EBU) već godinama upozorava da će dug BHRT-a, koji je sa kamatama narastao na oko 22 miliona maraka, prije ili kasnije doći na naplatu. Nakon višestrukih opomena, sudskih presuda i suspenzije pojedinih usluga, EBU je sada podvukao crtu. Rok za dogovor ili uplatu ističe sutra (26.2.), nakon čega slijedi blokada računa i aktiviranje mehanizama prisilne naplate.„U konstantnom smo stresu. Ljudi se iz dana u dan pitaju šta će sutra biti, da li će dobiti tu svoju pošteno zarađenu platu“, kaže Edin Fočo, potpredsjednik Sindikata BHRT-a.
Svjetlo na kraju tunela se ne nazire, prvenstveno jer je javni servis Bosne i Hercegovine odavno postao političko, a ne pitanje od javnog interesa svih građana. Politička koplja godinama se lome u Banjaluci i Mostaru. Kod prvih jer ne žele da isplaćuju dio takse koja se ubire na teritoriji Republike Srpske od strane entitetskog javnog servisa RTRS-a, a drugi, jer smatraju da su zakinuti za kanal na hrvatskom jeziku.
Komunikolog Mladen Bubonjić, u ovom trenutku ne vidi prostor za unutrašnji dogovor jer za to nema političke volje. Zbog toga, nažalost, očekuje dalje pokušaje razgradnje javnog servisa.„BHRT je jedan od rijetkih medija, koji u značajnoj mjeri ima izbalansiran pristup, u kojem niste mogli čuti ni govor mržnje, ni diskriminaciju, niti bilo koji sličan sadržaj kojim obiluju mediji iz Republike Srpske bliskih vlastima ili oni koji su bliski HDZ-u BiH“, smatra Bubonjić.
„Nisu prihvatljive namjere da se od BHRT-a pravi državna televizija“, rekao je ranije SNSD-ov ministar u Savjetu ministara Srđan Amidžić i tako stavio do znanja da je gotovo izvjesno da ovo pitanje neće biti riješeno unutrašnjim dogovorom.Ukoliko dođe do blokade računa, ništa od toga više neće biti bitno, jer će BHRT-u biti onemogućeno korištenje međunarodnih usluga, a imovina vjerovatno stavljena na doboš kako bi se dugovi namirili.„Ukoliko ne bude nikakve akcije od strane BiH, onda možemo očekivati da će ta procedura zaista dovesti do blokade računa, a samim tim značiti i kraj BHRT-a“, kaže v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Finansijski kolaps BHRT-a nije neočekivana nesreća, nego rezultat višegodišnje političke sabotaže. Ključni paradoks je što javni servis u Sarajevu duguje EBU-u 22 miliona maraka, dok mu istovremeno Radio-televizija Republike Srpske i dalje ne isplaćuje zakonom utvrđeni dio RTV takse, čime je dug prema BHRT-u premašio 100 miliona maraka.Sa tim novcem, BHRT danas ne bi molio za odgodu u Ženevi, već bi imao dovoljno sredstava da servisira međunarodne obaveze i modernizuje program. Umjesto toga, državni servis je gurnut u ulogu dužnika bez ikakve mogućnosti da naplati ono što mu pripada u vlastitoj zemlji.„Nisam očekivao da će odustati, ali to mi je potvrđeno i sada u Ženevi. Oni nastavljaju sa pokušajem naplate svog duga putem suda“, rekao je nakon sastanka u Ženevi ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Edin Forto, koji je u nekoliko navrata predlagao raspodjelu novca iz viška sredstava Regulatorne agencije za komunikacije, ali bez uspjeha.
Sada su to isto pokušali i državni parlamentarci, tražeći od Vijeća ministara da se 22 miliona doznači na ime duga EBU-u i još 20 miliona za stabilizaciju BHRT-a. Šest parlamentaraca, koji su podnijeli zahtjev, smatraju da je ovo dovoljno za trenutno rješenje krize. To bi kažu značilo isplate plata i ostalih dugovanja, s obzirom da radnicima nisu uplaćeni doprinosi od 2015. godine.„Ako stane BHRT, ja mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati sve, s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH“, kaže Zlatko Miletić iz Kluba Hrvata u Domu naroda.
Gašenje signala BHRT-a znači i ugrožavanje državne komunikacijske infrastrukture, sistema veza, koji je ključan ne samo za medije, već i za civilnu zaštitu i bezbjednosne agencije.Nakon isteka roka, možda se program neće istog trenutka ugasiti, ali će proces likvidacije biti nezaustavljiv.Predstavnici SNSD-a već mjesecima odbijaju svaku ideju o državnom finansiranju BHRT-a, insistirajući na entitetskom modelu i tvrdeći da bi dodatna sredstva iz budžeta značila „kaznu“ za RTRS i „nagradu“ za Sarajevo. Inicijativom parlamentaraca nisu zadovoljni ni u partnerskoj stranci HDZ-u BiH.„Želimo stabilan Javni servis, stabilan BHRT, to smo uvijek govorili. Izbjegavaćemo bio kakva politikantstva ili bilo kave populističke ideje oko toga kako pomoći“, kaže lider HDZ-a BiH Dragan Čović, navodeći primjer zaključaka na Domu naroda koji se odnose na pomoć BHRT-u, demantujući tako sam sebe da želi bilo kakvu stabilnost javnog servisa.
