Bosna i Hercegovina uvozi ono što bez ikakvog opravdanja može i mora sama proizvoditi. Dok plodna zemlja ostaje neobrađena, BiH uvozi hranu. U zemlju bogatu plodnom zemljom uvoze se krompir, luk, jabuke i mlijeko. Država s hiljadama neiskorištenih hektara oranica kupuje meso iz uvoza, dok domaći farmeri gase farme jer ne mogu prodati vlastite proizvode. Umjesto da puni domaće silose, BiH puni police stranim robama.
Najveći deficit
BiH je već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima jer nema dovoljno domaćih kapaciteta. U mnogim slučajevima ta je ovisnost umjetno stvorena i potpuno neopravdana. Riječ je o uvozu ogromnog broja, prije svega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koje itekako sami možemo proizvesti, čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i da vlastitim kapacitetima nadomjestimo visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Agroindustrijski i prehrambeni sektor BiH definitivno ima najveći deficit u robnoj razmjeni. Taj je deficit u prošloj godini iznosio čak 3,1 milijardu KM, pokazala je analiza Vanjskotrgovinske komore BiH. U ovom periodu proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora izvezli smo u ukupnoj vrijednosti od 971 milion KM, dok je uvoz iznosio 4,1 milijardu KM.
– Ako pođemo od činjenice da je BiH deficitarna kada je riječ o sirovini za određene prerađevine, ali i od toga da se mnogi proizvodi iz domene prehrane kod nas ne proizvode, možemo zaključiti da se stvara slika prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz, kao takav, može se posmatrati samo u domenu proizvoda kojih BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno kroz razne alate kontrolirati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda u cilju jačanja ekonomije BiH – poručuju iz VTK-a.
Uvoz vode i alkoholnih pića prošle godine koštao nas je gotovo 290 miliona KM. Na uvoz povrća potrošeno je 169 miliona, a na uvoz voća 317 miliona KM, pokazuju podaci VTK-a.
Ovisni o uvozu
Uvoz piva u prošloj godini koštao nas je gotovo 185 miliona KM. Praktično, na uvoz navedenih proizvoda dnevno u prosjeku izdvajamo oko 2,5 miliona KM. Iako zemlja ima povoljne prirodne uslove za razvoj stočarstva, BiH je godinama ovisna o uvozu mesa. Službena statistika pokazuje da je uvoz mesa u BiH 12 puta veći od izvoza. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2024. godini uvezeno je oko 98.000 tona robe (žive životinje, razne vrste mesa – svježe, rashlađeno, zamrznuto, ostali mesni proizvodi), u vrijednosti od 683 miliona KM, uz plaćena uvozna davanja od oko 118 miliona KM. U prvih 11 mjeseci 2025. godine uvoz je bio manji količinski, oko 85.000 tona, a ukupna vrijednost također manja za oko 20 miliona KM (661 milion KM), dok su uvozna davanja bila veća za oko 4 miliona i iznosila su 122 miliona KM.
BiH je za 11 mjeseci prošle godine najviše uvezla goveđeg mesa (svježeg ili rashlađenog) iz Nizozemske i Italije, a slijede Poljska, Belgija i Njemačka. Govedina je stizala i iz Srbije, Austrije, Hrvatske, Litvanije, Danske i Rumunije. Kada je riječ o zamrznutom goveđem mesu, u BiH je uvezeno nešto više od 3.000 tona, najviše iz Paragvaja, Brazila i Poljske, dok se u manjim količinama uvozilo i iz Austrije, Argentine, Italije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Novog Zelanda, Belgije i Nizozemske.
Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne je komentirao prekomjeran uvoz u BiH, kazavši da se veliki dio uvoza, bez obzira na porijeklo, odnosi na proizvode koji nam nisu nužni.
– Oni direktno konkuriraju proizvodima koje sami proizvodimo ili koje možemo proizvoditi. To se prije svega odnosi na prehrambene proizvode, ali i na mnoge druge. U tim oblastima morali bismo biti konkurentniji, a svijest potrošača razvijenija, kako bismo povećali prodaju na domaćem tržištu i time zamijenili barem dio ovog uvoza – naglasio je Gavran.
