Američki federalni sudija je stavio van snage odluku administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o zabrani izdavanja viza za useljenje državljanima 75 zemalja, uključujući i BiH.
Obrazloženje odluke
U američkom sistemu sudije imaju značajnije veću ulogu od sudija u kontinentalnom evropskom pravnom sistemu, jer imaju šire mogućnosti tumačenja zakona, i u slučaju tužbe, oni mogu lakše staviti van snage odluke administracije ako nisu utemeljene u zakonu. Svaka od tih odluka podložna je revizijama viših sudskih instanci, uključujući i intervenciju Vrhovnog suda SAD, koji ima krajnji autoritet.
Stejt department je pomenutu odluku donio u januaru, obrazlažući je potrebom da smanji rizik za zloupotrebe američkog socijalnog sistema i ugrožavanja javnog reda.
“Državljani ovih zemalja predstavljaju visok rizik da postanu javno opterećenje koje može iscrpiti resurse lokalnih, državnih i federalnih vlasti u Sjedinjenim Državama”, navedeno je u obrazloženju ove odluke, uz napomenu da je suspendovano izdavanje useljeničkih i migrantskih viza državljanima ovih zemalja dok se ne završi pregled politika, regulativa i priručnika, kako bi se “osigurao maksimalan nivo skrininga i kontrole svakog aplikanta”.
Razlozi za ukidanje odluke
Ukidajući ovu uredbu Stejt departmenta, sudija Džanet Vargas je zaključila da je problem što je kriterij za zabranu nacionalnost aplikanta, a ne objektivna procjena rizika.
Ona je naglasila da je prema zakonu SAD-a odluka o izdavanju vize na konzularnom zvaničniku koji donošenjem odluke primjenjuje važeće zakone i propise zemlje.
Pojednostavljeno rečeno, Trampova administracija je državljanima zemalja poput BiH zabranila da se usele u SAD ne na osnovu eventualnog sigurnosnog rizika, socijalnog statusa, pravosudnih procesa ili problematičnog ponašanja aplikanta, nego na osnovu njihove nacionalnosti i etničke pripadnosti.
Od zemalja u regionu, ovom zabranom izdavanja migrantskih viza obuhvaćene su i Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora, dok su izuzete Srbija i Hrvatska.
Optužbe protiv Trampa
Pojedine nevladine organizacije u SAD-u optužile su Trampa da su zabranom obuhvaćene zemlje u kojima postoji značajan broj muslimanskog stanovništva ili zemlje u kojoj pretežno žive crnci i ljudi smeđe kože. Među zemljema kojima nije zabranjeno useljavanje su i muslimanske zemlje, poput Saudijske Arabije, Katra, Omana ili Turske.
Prije ukidanja ove zabrane, za državljane BiH je to značilo da se ne mogu useliti u SAD radi posla, spajanja porodica ili sličnih okolnosti, ali im nije bilo spriječeno da u SAD uđu na osnovu turističke vize. Tu je takođe važno napomenuti da, iako nije teoretski ukinuta mogućnost ulaska u SAD na osnovu turističke vize, proces dobijanja viza je značajno pooštren, a uključene su i mjere veće kontrole izjava na društvenim mrežama ili u javnom prostoru.
Proces izdavanja turističkih viza
Inače, proces izdavanja turističkih viza za državljane BiH u SAD je u ranijem periodu bio pojednostavljen, a aplikanti su ponekad dobijali vize na deset godina s mogućnošću više ulazaka. Proces izdavanja viza je trajao kratko, a ključan proces je bio lično pojavljivanje aplikanta u konzularnom odjeljenju Ambasade SAD i intervju s konzularnim predstavnikom, koji je na osnovu propisanih kriterija utvrđivao kolika je šansa da se aplikant ne vrati kući nakon isteka vize ili propisanog perioda najdužeg boravka u Americi, i na osnovu objektivnih kriterija donosio odluku da li da izda vizu.
Na osnovu broja odbijenih aplikacija Stejt department je provodio sigurnosnu procjenu da li je potrebno zadržati vizni režim, ili bi mogla biti pokrenuta procedura ukidanja viza. U ranijem periodu, naprimjer, ako bi zemlja postala članica NATO-a, smatralo se da je bezbjednosno manje rizična i to je značajno doprinjelo odluci da se ukinu vize.
Moguća žalba
Prema američkom zakonu, Trampova administracija može uložiti žalbu na ovu odluku, a više instance sudske vlasti, teoretski, mogle bi je i ukinuti. Iako još nije bilo analiza šta bi žalba mogla da sadrži, moglo bi se pretpostaviti da će advokati koji predstavljaju administraciju mogli argumentovati da je zabrana samo privremena mjera dok se ne provede opsežna analiza izdatih viza i korelacije s eventualnim prestupima u Americi. Sudija koji bi ukinuo ovu odluku mogao bi prihvatiti obrazloženje i zaključiti da se radi o privremenoj mjeri koja bi bila ukinuta ako bi objektivna analiza pokazala da ne postoji korelacija između izdatih viza i počinjenih djela u Americi.
Protivnici ove administracije, s druge strane, zagovaraju tezu da je ova formulacija izabrana kao izgovor da se sistematski spriječi ulazak u Ameriku “nepoželjnih”.
