Island razmatra mogućnost da već u avgustu ove godine održi referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema navodima dva izvora upoznata sa pripremama za eventualni nastavak pristupnog procesa.
Referendum je prvobitno bio planiran do 2027. godine, kako je obećala vladajuća koalicija u Reykjavíku, ali se rok sada ubrzava usljed pojačanih geopolitičkih tenzija i promjena u međunarodnom okruženju.Ovaj potez dolazi u trenutku kada proces proširenja EU ponovo dobija zamah. Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, učvrstivši poziciju najnaprednijeg kandidata.
Ubrzanje islandskog referenduma dešava se u kontekstu odluke Vašingtona da uvede carine Islandu, kao i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o mogućoj aneksiji Grenlanda. Dodatnu pažnju izazvala je i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora SAD na Islandu, koji je rekao da bi Island mogao postati „52. savezna država SAD“ i da bi on bio njen guverner.Jedan zvaničnik EU, upoznat sa situacijom, naveo je da je činjenica da je Island više puta pomenut u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu „sigurno usmjerila pažnju“ na položaj ove male sjevernoatlantske države.Komesar EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir (Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir), poručila je da se razgovor o proširenju mijenja.„Razgovor o proširenju se pomjera. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, rekla je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se u Briselu sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir), ocijenivši da partnerstvo EU i Islanda „nudi stabilnost i predvidivost u nestabilnom svijetu“.
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Međutim, pregovori su zamrznuti u decembru 2013. godine, u trenutku kada se islandska ekonomija brzo oporavljala, dok su pojedini ekonomisti upozoravali na potencijalnu krizu u eurozoni.U martu 2015. godine Rejkjavík je zvanično zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo u EU.Danas je situacija znatno drugačija. Island se nalazi na strateški izuzetno važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema sopstvenu vojsku i oslanja se na članstvo u NATO, kao i na bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD iz 1951. godine.Upravo bezbjednosni aspekt, uz ekonomske koristi, utiče na rast podrške javnosti članstvu u EU, pokazuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.
