Nedjelja, 22.11.2026.

Ljekar, profesorica, politikolog, umjetnik… Njedno mjesto opoziciji: Ko čini novo rukovodstvo Skupštine Srbije?

Nedjelja, 22.11.2026. | Najnovije | Region | Vijesti

U četvrtak je, na sjednici Narodne skupštine, Aleksandar Čupić izabran za predsjednika parlamenta uz podršku 140 poslanika. Istog dana, oko ponoći, izabrano je i šest kandidata Studentske liste za potpredsjednike parlamenta. To su: Jelena Petrović, Lidija Dimitrijević, Marija Bjelobrk, Sara Valentik, Tibor Lazar i Adem Mavrić. Takođe, za generalnu sekretarku izabrana je Mirjana Radaković.


Svi kandidati dobili su po 136 glasova podrške, dok je Adem Mavrić osvojio 137 glasova, zahvaljujući podršci Usamea Zukorlića, predstavnika manjinske liste Pokret za ujedinjenje.


Studentska lista odlučila je da kandiduje samo svoje potpredsjednike, te nijedno mjesto nije pripalo poslanicima poslaničke grupe “Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje”, ali ni manjinskih lista kojih ima pet u aktuelnom sazivu Narodne skupštine.


Nikola Burazer, direktor Centra za savremene politike za Novu.rs kaže da je razumljiva odluka Studentske liste da potpredsjednička mjesta ne dodijeli nijednoj poslaničkoj grupi, imajući u vidu aktuelne političke okolnosti.


– Današnja opozicija predstavlja stranku bivšeg autoritarnog režima koji je upravo srušen, a ni njeno ponašanje tokom prethodnih nekoliko nedjelja nije bilo konstruktivno. Ne nastupa kao demokratska opozicija, već više kao neko ko pokušava da oteža promjenu vlasti. Sa druge strane, Studentski pokret nastao je kao odgovor na zahtjeve za promjenom čitavog sistema, pa je razumljiva i njegova nespremnost da pravi kompromise sa dosadašnjim političkim akterima. Iako je dosadašnja parlamentarna praksa podrazumijevala da se potpredsednička mjesta dodjeljuju i opoziciji, mislim da je odluka Studentske liste razumljiva u trenutnim okolnostima. Ne treba je previše dramatizovati, jer će biti prostora da se odluka promijeni kada se politička situacija stabilizuje i jasnije definiše ko čini opoziciju – kaže Burazer.


Ko su novi potpredsednici i generalna sekretarka?

Jelena Petrović rođena je 10. jula 1974. godine u Kragujevcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet u Kragujevcu završila je 1999. godine, specijalizaciju iz interne medicine 2005, a užu specijalizaciju iz endokrinologije 2017. godine.

Od 2005. godine zaposlena je u Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKC-a Kragujevac, gdje trenutno obavlja funkciju pomoćnice rukovodioca Klinike. Učestvovala je kao koistraživačica u brojnim kliničkim istraživanjima.

Jelena Petrović
Foto:Ognjen Stevanović

Prof. dr. Lidija Dimitrijević rođena je 26. marta 1966. godine u Nišu, gdje živi i radi. Medicinski fakultet u Nišu završila je 1990. godine, specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije 1996, a subspecijalizaciju iz dječije fizijatrije 2018. godine. Magistrirala je 1993, a doktorirala 2001. godine.

Od 1996. godine radi na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju UKC-a Niš, a od 2017. godine redovna je profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Članica je domaćih i međunarodnih stručnih udruženja, nacionalna koordinatorica EACD-a za Srbiju te autorica i koautorica brojnih naučnih i stručnih radova.

Lidija Dimitrijević
Lidija Dimitrijević Foto:Ognjen Stevanović

Dr. Marija Bjelobrk rođena je 20. januara 1976. godine u Novom Sadu, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu završila je 2001. godine, specijalizaciju iz interne medicine 2008, a užu specijalizaciju iz kardiologije 2014. godine.

Od 2004. godine zaposlena je na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici, na Klinici za kardiologiju. Od 2015. godine angažovana je u nastavi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje od 2016. godine ima zvanje asistentice.

Marija Bjelobrk
Marija Bjelobrk Foto:Ognjen Stevanović

Sara Valentik rođena je 9. decembra 2000. godine u Novom Sadu, a živi u Bačkom Petrovcu. Završila je master akademske studije političkih nauka na Univerzitetu Mateja Bela u Banskoj Bystrici, gdje se bavila položajem slovačke nacionalne manjine u Srbiji i srpsko-slovačkom saradnjom.

Aktivna je članica Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije (IZOPS), kroz koju se zalaže za zaštitu prava poljoprivrednika i unapređenje položaja mladih na selu. Posebno se bavi poljoprivredom, ljudskim i manjinskim pravima, kao i očuvanjem jezika, kulture i identiteta slovačke nacionalne manjine u Srbiji. Govori slovački, srpski, engleski i francuski jezik.

Sara Valentik
Sara Valentik Foto:Ognjen Stevanović

Tibor Lazar je akademski slikar i magistar likovnih umjetnosti, rođen 1980. godine u Bečeju, a živi i stvara u Senti. Završio je osnovne i magistarske studije slikarstva na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Novom Sadu, a stručno se usavršavao i na akademiji École Cantonale d’Art du Valais u Švicarskoj.

Pored umjetničkog stvaralaštva, radi kao nastavnik u gimnaziji. Svoje radove izlaže na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni, učestvovao je u međunarodnom rezidencijalnom programu GLO’ART u Belgiji i dva puta predstavljao Srbiju na izložbi NordArt u Njemačkoj. U svom javnom djelovanju posvećen je kulturi, obrazovanju i unapređenju položaja nacionalnih manjina.

Tibor Lazar
Tibor Lazar Foto:Ognjen Stevanović

Adem Mavrić rođen je 1997. godine u Novom Pazaru, gdje je i odrastao. Međunarodne odnose studirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sakarya u Turskoj, gdje se školovao uz stipendiju. Tokom petogodišnjih studija posebno se usmjerio na diplomatiju i rješavanje sukoba, uz istovremeni radni angažman u kompaniji za međunarodnu prodaju i logistiku.

Obavljao je i funkciju potpredsjednika Balkanske studentske organizacije. Nakon diplomiranja radio je na diplomatskim projektima, gdje je stekao praktično iskustvo u oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije.

Adem Mavrić
Adem Mavrić Foto:Ognjen Stevanović

Novoizabrana generalna sekretarka Mirjana Radaković diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1987. godine. Profesionalnu karijeru izgradila je u Saveznoj skupštini, Narodnoj skupštini Republike Srbije i Ustavnom sudu, gdje je obavljala stručne i rukovodeće poslove u oblasti zakonodavstva i ustavnosti. Od 2006. do 2016. godine bila je pomoćnica generalnog sekretara Narodne skupštine – rukovoditeljica Sektora za zakonodavstvo, a od 2017. do 2025. godine savjetnica Ustavnog suda.

Učestvovala je u izradi brojnih značajnih zakona, skupštinskih akata i propisa, uključujući Zakon o Narodnoj skupštini i Jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa. Bavila se i stručnim i naučnim radom iz oblasti parlamentarne prakse, zakonodavstva i kontrolne funkcije parlamenta, kao i edukacijom zastupnika, studenata i predstavnika državnih institucija.

Mirjana Radaković
Foto: Printscreen/RTS

“Čupićevo predsedavanje ohrabruje, ali treba se izboriti sa iskusnim poslanicima SNS”

Govoreći o izboru potpredsjednika Narodne skupštine, Burazer ocjenjuje da se imenovanjem predstavnika nacionalnih manjina sa Studentske liste nastojalo osigurati njihovo učešće u rukovođenju parlamentom.

„Riječ je o novoj praksi, ali i o novoj političkoj situaciji u kojoj je jedna lista koja nije manjinska dobila značajnu podršku birača u sredinama s većinskim manjinskim stanovništvom. Zato ne mislim da je takav pristup sam po sebi problematičan. Uloga potpredsjednika Skupštine više je simbolička nego suštinska. Uostalom, mislim da javnost ni ranijih godina nije naročito pratila ko obavlja te funkcije. Čini mi se da je to nešto čime se ljudi bave sada i možda su se bavili u trenutku kada je, recimo, opozicija dobijala ta mjesta nakon bojkota izbora i povratka opozicije u parlament 2022. godine“, navodi sagovornik Nove.

NESS8487_b-1024x683.jpg
Nikola Burazer Foto: Aleksandar Mijailović FoNet

Burazer ocjenjuje da dosadašnje Čupićevo predsjedavanje ulijeva optimizam.

„Čini se da postoji namjera da se sjednice vode drugačije nego ranije i da predsjednik parlamenta bude neutralni arbitar, koji će jednako postupati prema predstavnicima vlasti i opozicije. Ohrabruje nastojanje da se uspostavi drugačija kultura dijaloga i da se rasprava zadrži u okvirima dnevnog reda. Ipak, novo skupštinsko rukovodstvo i većina zastupnika Studentske liste nemaju iskustva u parlamentarnom radu, dok s druge strane imaju opoziciju koja je veoma iskusna i koja će znati iskoristiti svaki prostor da oteža njihov rad. Treba se s njima izboriti. Bit će potrebno vrijeme za učenje i prilagođavanje, pa je još rano za konačnu ocjenu. Tek nakon nekoliko mjeseci moći ćemo vidjeti hoće li najavljene promjene zaživjeti u praksi“, zaključuje Burazer.