Iako je ukupan broj migranata koji se kreću rutom kroz BiH manji u odnosu na prethodne godine, sve je više državljana Kine, koji preko naše zemlje nastoje stići do EU. Ovom trendu doprinosi činjenica da BiH s Kinom ima bezvizni režim, a obavezu da viznu politiku uskladi s EU i državljanima Kine uvede vize, još nije ispunila.
Granična policija BiH upozorila je da centralnu ulogu u krijumčarenju kineskih državljana često imaju Kinezi koji sarađuju s multinacionalnim kriminalnim grupama.- Ove mreže karakterizira visok stepen organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima, te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, te su zabilježeni i slučajevi poslovnih posjeta s krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno koristeći BiH kao tranzitnu zemlju s ciljem da se domognu zemalja EU – pojasnili su iz GPBiH.
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, bivši zastupnik u Saboru i ministar u Vladi Hrvatske, smatra da se generalno može konstatirati da brojni kineski državljani, koji nisu zadovoljni uvjetima poslovanja i života u Kini, žele napustiti tu zemlju dok je još moguće.- Očito je da život u Kini za sve veći broj stanovnika postaje sve teži. Moguće je zaraditi u Kini, što je već više desetljeća poznato, ali očito je da mnogi misle da je izvan Kine to jednostavnije. U Kini je na sceni i represivan politički sistem u kojem nije moguće ostvarivati mnoga prava, koja su na evropskom kontinentu zajamčena. Možda tu treba tražiti motivaciju mnogih Kineza da napuste svoju zemlju – kaže Kovačević.Dodaje da zbog općeg porasta animoziteta prema migracijama u zemljama koje su bile krajnje destinacije za emigrante, raste i zarada u organiziranju ilegalnih prelazaka granica, što ojačava transnacionalni kriminal.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić pojašnjava da je hawala sistem zasnovan na posrednicima, te je pogodan za kriminalne aktivnosti poput pranja novca, krijumčarenja ljudi ili finansiranja terorizma, jer je van sistema nadzora.- Naprimjer, osoba u Albaniji daje novac posredniku u Albaniji, a onda posrednik kontaktira svog partnera u Hrvatskoj da isplati osobi novac koliko je potrebno. Partner, zatim isplaćuje taj novac, a onda se taj dug između ova dva posrednika izmiruje u gotovini, robi, uslugama ili na drugi način. S istražnog stajališta problem je što se ovi odnosi zasnivaju na povjerenju, a ne bilo kakvim pisanim ugovorima – kaže profesor Kržalić.
