U 2025. godini, u Norveškoj je od svih novoregistriranih automobila bilo 95,9 posto potpuno električnih, a hibridnih 1,6 posto.
Na cesti, više od trećine svih registriranih automobila u toj zemlji danas koristi isključivo električni, dok vozila na tradicionalni pogon, benzinski ili dizelski, uz hibride zajedno čine preostalih 68 posto.Po čemu se Norveška i Bosna i Hercegovina mogu porediti. Skoro ni po čemu, tako da je ova slika samo radikalan primjer gdje je civilizirani, a gdje siromašni svijet.
A Bosna i Hercegovina? Tri puta gora od Bugarske! Na cesti je ukupno 9,679 ekoloških automobila, ili mizernih 0,85 posto. Na drugoj strani, našim cestama kruži 78,25 posto onih najprljavijih, dizelskih modela, od kojih je veliki dio „došao“ polovan iz inostranstva, a koji i dalje predstavljaju prvu opciju izbora prosječnog Bosanca i Hercegovca, ističe se u analizi portala Proauto.ba.
Prosječna starost putničkih vozila u BiH iznosi skoro 18 godina, što BiH svrstava među zemlje s najstarijim voznim parkovima u Evropi. Ovaj podatak direktno ukazuje na ograničenu kupovnu moć građana, ali i na izostanak sistemskih mjera koje bi stimulisale kupovinu novijih i ekološki prihvatljivijih vozila, dodaje se.Jedan od ključnih faktora rasta ukupnog broja registriranih automobila jeste kontinuirani rast uvoza polovnih vozila. U svijetu elektrifikacije, BiH je i dalje atraktivno tržište za automobile koji su zemljama EU postale teret, onih s velikom kilometražom, starom tehnologijom. Ali – jeftiniji su. Više od pola takvih uvezenih automobila u 2025. godini napunilo je 14 godina.
– Ove brojke su direktna posljedica niske kupovne moći stanovništva i snažnog rasta cijena novih vozila, uz istovremeno smanjenje ponude modela zbog ukidanja pogonskih jedinica i pooštravanja normi kod proizvođača – kaže Mirza Mašić, brend menadžer za kineska MG i Chery vozila u BiH, koja svijet, zahvaljujući njihovoj najmodernijoj tehnologiji i ekološkom pogonu, shvata sve ozbiljnije.- Građani se racionalno okreću starim, polovnim dizelašima jer su dostupni, jeftini za kupovinu i održavanje, dok su novi automobili postali luksuz za vrlo uzak krug kupaca. Tržište BiH reaguje ekonomski, ne ideološki – stava je Mašić.
Jasno je da, prije svega, kupovinu automobila diktira platežna moć građana, koja ostaje slaba. Tako su u 2025. kupili svega blizu jedanaest hiljada novih automobila, a u isto vrijeme, uvezeno je čak 80.000 polovnih prosječne starosti 14 godina.- Tržište novih vozila stagnira i već se nekoliko godina nalazi na identičnom nivou dok je uvoz na nivou otprilike osam naprema jedan (polovni i novi, op. a.). Jasno da je sve vođeno našom ukupnom finansijskom situacijom, ponudom jeftinijih, a ne ekoloških vozila u EU, kao i zastarjelog sistema ‘zaštite’ našeg tržišta kod uvoza starijih vozila. Omogućen je uvoz vozila sa najnižom normom EUR5 za rabljena vozila – kaže Damir Višošević, direktor Toyote BiH.Prema njegovim riječima, iako prodaja novih vozila u BiH pokazuje znakove “modernizacije”, to je još relativno malo. Ljudi, govori Višošević, nemaju novca za ekološke modele, pa niti za moderne benzince koji manje zagađuju okolinu.
avaz
