U Češkoj Republici, koja je uz Sloveniju najbogatija postkomunistička zemlja Europe, prema najnovijem izdanju časopisa Statistika&My Nacionalnog statističkog ureda (CSU), danas uz deset milijuna domaćih stanovnika živi više od milijun i pol osoba koje nisu Česi.
Osobe bez češke putovnice koje su zaposlene ili vode poduzeće u toj članici Europske unije nazivaju “ekonomski nastanjenim strancima”.
“2015. godine na svakih sto stanovnika dolazila su oko četiri ekonomski nastanjena stranca”, objašnjava Vladimir Karmiet iz Češkog zavoda za statistiku (ČSU). “Godine 2025. bilo ih je gotovo dvanaest.” Ako se uzmu u obzir službeni podaci statističkog ureda, prema kojima je krajem 2025. u Češkoj bilo prijavljeno 1,1 milijun stranaca, oni danas čine 10,4 posto ukupnog stanovništva.
Useljavanje kao posljedica rata
Rast stope doseljavanja u Češku je izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Nakon početka ruske sveobuhvatne invazije u februaru 2022. više od pola milijuna Ukrajinaca pobjeglo je u Češku Republiku. Danas oni, a radi se o 613.000 ljudi, čine uvjerljivo najveću skupinu stranaca u zemlji. Češke vrtiće i škole pohađa 126.000 ukrajinske djece. Više od 80 posto odraslih Ukrajinaca je zaposleno.
Drugu najveću skupinu stranaca u Češkoj čine državljani susjedne Slovačke, s kojom je Češka Republika do 1992. godine činila zajedničku državu Čehoslovačku. Krajem prošle godine u Češkoj je bilo prijavljeno 125.000 Slovakinja i Slovaka, no stvarni broj zaposlenih iz susjedne zemlje vjerojatno je otprilike dvostruko veći.
“Građani država članica Europske unije ne moraju odmah prijaviti svoj boravak na području Češke Republike, ali njihovi poslodavci moraju prijaviti njihovo zaposlenje. Zbog toga se čini kao da u Češkoj radi više stranaca nego što ih ondje živi”, navodi se u članku časopisa Statistika&My. Najviše stranaca živi i radi u glavnom gradu Pragu, koji ima 1,4 milijuna stanovnika. Ondje 366.000 službeno prijavljenih stranaca čini više od dvadeset posto stanovništva.
“Moguća redovna dugoročna dozvola boravka”
Za poduzeća u Češkoj ni to nije dovoljno. Češka služba za zapošljavanje zabilježila je ukupno 100.000 otvorenih radnih mjesta uz stopu nezaposlenosti od pet posto. Zato vlada premijera Andreja Babiša želi zadržati velik dio ukrajinskih radnika u Češkoj čak i nakon mogućeg završetka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, i to unatoč pritisku svog koalicijskog partnera, ultranacionalističke stranke Sloboda i izravna demokracija (SPD), koja se protivi migracijama i Ukrajini.
“Češkoj su potrebni radnici iz Ukrajine u građevinarstvu, industriji, zdravstvu i sektoru skrbi”, izjavio je za DW Karel Havliček, zamjenik premijera i član Babiševe stranke ANO (Akcija nezadovoljnih građana). “Tko ovdje radi pod normalnim uvjetima, plaća poreze, naučio je češki jezik i integrirao se u normalan život, trebao bi imati mogućnost dobiti regularnu dugoročnu dozvolu boravka”, rekao je Havliček.
Češka se oslanja i na radnike s Filipina
No Ukrajinci i Slovaci nisu dovoljni da zadovolje češke potrebe za radnom snagom. Ne samo gospodarstvo, nego i zdravstveni i socijalni sektor trebaju više osoblja. Zbog toga je posljednjih godina, uz podršku češke države, u zemlju već dovedeno više od 15.000 Filipinki i Filipinaca.
“Filipini imaju dugu tradiciju rada u inozemstvu, dobro funkcionirajući sustav odabira i velik broj ljudi koji govore engleski te su stručno dobro obrazovani, primjerice za industriju, logistiku, zdravstvo i njegu”, rekao je potpredsjednik vlade Havliček za DW.
Češka traži radnu snagu i u brojnim drugim zemljama svijeta. “Osim Filipina, usredotočeni smo na Indiju, Indoneziju, Mongoliju, Republiku Moldovu, Gruziju, Kazahstan, Armeniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, uvijek u skladu s konkretnom potražnjom poduzeća”, nastavio je Havliček. “Prioritet i dalje imaju automatizacija, zapošljavanje domaće radne snage i ostanak Ukrajinaca i Slovaka koji su već ovdje. Kontrolirana migracija treba popunjavati stvarne manjkove, a ne rušiti plaće.”
Fobija prema migrantima i dalje postoji
Unatoč snažnom porastu broja stranaca i interesu za dodatnom radnom snagom iz inozemstva, Češka i dalje, uz iznimku Ukrajinaca, ostaje suzdržana po pitanju odobravanja azila i privremene zaštite.
“Politika azila Češke Republike i mnogih zemalja Europske unije je sramotna. Politički i društveno umjetno poticana fobija prema migrantima i izbjeglicama nažalost je toliko snažna da političari i država ne oklijevaju postupati nezakonito i ksenofobno”, smatra Martin Rozumek, direktor nevladine organizacije Organizacija za pomoć izbjeglicama (OPU), u izjavi za DW.
“Ipak, gospodarstvo i starenje stanovništva na kraju će prevagnuti”, nastavlja Rozumek. U Češkoj je 2025. godine rođeno 77.600 djece, dok je umrlo 113.300 stanovnika. Bez useljavanja bi, dakle, demografski razvoj bio negativan, sa svim posljedicama za tržište rada. “Posebno će se ekonomske migracije nastaviti u većem opsegu”, zaključuje Rozumek, “a to će i dalje biti od koristi češkoj državi, društvu i poduzećima.”
