MOL Grupa je nakon mjeseci pregovaranja i neizvjesnosti oko novih vlasnika paketa od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije, sklopila sporazum s ruskom kompanijom Gazprom Neft o preuzimanju njenog udjela.“MOL je posvećen saradnji sa Vladom Srbije kako bi dodatno ojačao sigurnost snabdijevanja u Srbiji i regionu”, navela je mađarska firma MOL sredinom januara, nakon dogovora o kupovini NIS-a. Energetska suverenost zemalja bez izlaza na more zahtijeva saradnju jakih lokalnih rafinerija koje posluju predvidivo i uspješno, rečeno je iz MOL-a, uz angažman snažnih partnera.Za bosanskohercegovačko tržište ključan je navod o snabdijevanju regiona. Mađarski MOL će, nakon ove kupovine, od sada kontrolisati rafinerije u okruženju i najveće maloprodajne lance goriva u Bosni i Hercegovini, piše BIRN BiH.
Preko svog preduzeća INA, MOL je već imao snažno prisustvo na tržištu Bosne i Hercegovine. INA je vlasnik Energopetrola, jedne od najvećih domaćih naftnih kompanija, i najveći je uvoznik naftnih derivata putem kćerke Holdine. Energopetrol s Holdinom nastupa na tržištu BiH kao najveća mreža benzinskih stanica u zemlji, sa oko 105 pumpi.Krajnji rezultat nove kupovine MOL-a može biti “zatvaranje” tržišta za konkurenciju, s obzirom da će manji distributeri možda teže nabavljati gorivo po povoljnim uslovima ako MOL posredno kontroliše rafinerije i velike terminale, upozoravaju stručnjaci.Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije, traži da se uključi Konkurencijsko veće BiH jer INA snabdijeva više od 50 posto tržišta u BiH.
Konkurencijsko vijeće, tvrdi Bošković, onemogućilo je žalbu Udruženja prometnika jer se ne radi o pravnom subjektu, te im je poručeno da predaju žalbu preko pojedinačne firme, koja će uplatiti naknadu za rad.U Konkurencijskom vijeću BiH kažu da ne mogu “na osnovu pretpostavki ili navoda iz medija vršiti bilo kakvu ocjenu dopuštenosti koncentracije” na koju se ukazuje, odnosno njen potencijalni uticaj na relevantno tržište. Navode kako do sada nisu primili nikakvu službenu prijavu koncentracije navedenih privrednih subjekata.
Kontrolu koncentracija radi Konkurencijsko vijeće BiH, ali njegov dosadašnji pristup uglavnom je bio formalistički – ako su zadovoljeni uslovi u Zakonu o konkurenciji BiH, koncentracija se odobri, pojašnjava on.“Moguće je da će Vijeće ocijeniti da ovo spajanje nema negativan efekt na konkurenciju, pogotovo ako se gleda broj učesnika na cijelom tržištu. No, pitanje je hoće li iko analizirati lokalne efekte. Naprimjer, šta ako MOL-ova dva lanca zajedno drže 60-70 posto tržišta u pojedinoj regiji? U BiH se rijetko ulazi u takve detalje”, rekao je Hadžić.Na upit Detektora o potencijalnom stvaranju monopolističkog položaja na tržištu BiH, iz MOL-a odgovaraju da će ova kupovina imati “pouzdan uticaj na sigurnost snabdijevanja cijelog regiona”.“Kao pouzdan regionalni dobavljač energije, cilj nam je doprinijeti razvoju Srednje i Jugoistočne Evrope”, navodi se u odgovoru Sáre Zsadon, portparolke MOL-a.
Suština problema je u neravnoteži moći jer snažno preduzeće u sektoru nafte i naftnih derivata rapidno stiče kontrolu, dok regulatorni i konkurencijski mehanizmi ne jačaju istom brzinom, upozorava Hadžić.Šta će za krajnje potrošače značiti snažnije prisustvo mađarskog MOL-a na teritoriji BiH, iz Holdine nisu odgovorili na upit Detektora, niti su pristali na razgovor, kao ni Konkurencijsko vijeće BiH.“U BiH ovo tržište možda nije formalno monopolizirano, ali postaje sve manje konkurentno, i ako se ništa ne preduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti za biranje”, upozorava Hadžić.
