Federalno Ministarstvo trgovine, kako je potvrđeno za Oslobođenje, sa trgovcima usaglašava spisak od 100 osnovnih proizvoda čije će cijene biti zaključane. Plan je da se usaglašeni spisak u vidu odluke nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice federalne Vlade.
Stvarna masa
Podsjećamo da je Vlada prošle sedmice na telefonskoj sjednici, na prijedlog Ministarstva trgovine, donijela Odluku kojom se propisuje mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pšeničnog hljeba na teritoriji FBiH.
– Maloprodajna cijena za bilo koje pakovanje hljeba utvrđuje se proporcionalno njegovoj stvarnoj neto masi. To znači da cijena hljeba od jednog kilograma ne može biti veća od 4 KM, a od 500 grama ne može biti veća od dvije marke. Ove cijene uključuju PDV. Mjera se odnosi na bijeli, polubijeli i crni pšenični hljeb, a Odluka se primjenjuje 60 dana od dana stupanja na snagu, pojašnjeno je iz resornog ministarstva.
Nadalje ističu i da se kontinuirani rast cijena energenata u posljednjem periodu značajno odrazio na povećanje troškova proizvodnje u pekarskoj industriji, što se direktno reflektovalo i na maloprodajne cijene hljeba. Stoga ova mjera ima za cilj kratkoročno ublažavanje rasta cijena hljeba i očuvanje kupovne moći građana.
– Poskupljenje goriva zasad nije značajno utjecalo na cijene prehrambenih namirnica, više se odrazilo na usluge poput prijevoza. S druge strane, cijena dizela pada kontinuirano već više od petnaest dana. Ministarstvo kontinuirano prati kretanje cijena na tržištu FBiH i reaguje blagovremeno kako bi se spriječio nagli rast cijena, rečeno nam je u Ministarstvu.
Iz Ministarstva napominju da je u pripremi i odluka o ograničenju veleprodajnih marži za grupe osnovnih proizvoda: žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer, te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječiji proizvodi. Cilj ove mjere je spriječiti neopravdana poskupljenja i osigurati dugoročniju stabilnost cijena proizvoda koji su građanima svakodnevno neophodni.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže da mjera zaključavanja cijena predstavlja klasičnu marketinšku akciju koju marketi primjenjuju na sedmičnom nivou u formi kataloških akcija, tako da je maksimalan domet te mjere taj da napravi određenu uštedu za one koji kupuju određene proizvode, odnosno određene marke proizvoda.
– Kao što se na kataloškoj akciji može uštedjeti 20-50 KM, tako je i u okviru ove mjere. To nije ekonomska politika, već marketinška kampanja. Kad je riječ o ograničavanju cijene hljeba, riječ je klasičnom ekonomskom populizmu koji ne nosi pozitivne efekte po potrošače. Ova mjera daje poticaj pekarima da smanje kvalitet hljeba ili da naglase neke druge proizvode. Također, mjera nosi veći teret za mikro, male i srednje biznise, negoli za velike. Zbog toga ne iznenađuje da se ona pregovarala sa velikim proizvođačima hljeba i pekarskih proizvoda. Hljeb je danas više industrijski, nego poljoprivredni proizvod. Zavisi od cijena rada, odnosno plata, cijena mašina i automatizacije, transportnih troškova, cijene energenata, kao i od cijena brašna, što svi pretpostavljamo, pojašnjava Čavalić.
Koje onda mjere poduzeti od kojih bi građani imali koristi?
– Umjesto što se igramo mjera ograničavanja cijena, možda je bolje fokusirati se na izradu socijalnih karti kako bi se identificirali oni koje treba kao društvo da podržimo. Naprimjer, zašto ograničavati cijenu hljeba za one koji imaju visoke dohotke, pa čak i milionere? Bolje je fokusirati se na podršku i subvencije onima sa nižim dohotkom. Pored toga, potrebno je razbijati kartele i stvarati uvjete za razvoj konkurencije na tržištu, a ne praviti dogovore sa velikim tržnim igračima oko cijena. To je kontraproduktivno, potcrtao je Čavalić.
Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura Mostar, govoreći o mjerama koje se poduzimaju s ciljem ublažavanja udara na kućne budžete građana, kaže da je Ministarstvo trgovine FBiH, u skladu sa nadležnostima uradilo što može, ali da niz drugih ministarstava nije poduzeo ama baš ništa.
– Imamo probleme starih, nemoćnih, umirovljenika, malih penzija… Nedostaje nam subvencija. Nemamo poljoprivredne proizvodnje skoro nikako. Uvozimo 80 posto hrane. I sada, odgovoriti na pitanje hoće li ove mjere nešto pomoći… Ne, neće, jer izostaju mjere drugih ministarstava za koje nisam čuo. Kad govorimo o zaključanim cijenama, siguran sam da to daje neke rezultate, ali to nije dovoljno. Uspjet ćemo uštedjeti desetke maraka na zaključanim cijenama i onda sutra poskupe struja i komunalne usluge. I što je potrošač na kraju dobio? Ništa. Ovu mjeru mora pratiti niz drugih mjera. Dakle, možemo tu mjeru pohvaliti, ali izostaju druge koje će anulirati ovu prvu. I to nam se stalno dešava, ističe Bago za Oslobođenje.
Kaže da najveći problem predstavljaju cijene hrane koja je znatno skuplja nego u zemljama EU što, ističe naš sagovornik, postaje nenormalno.
– Kad govorimo o jednoj obitelji, cijela prosječna plaća se potroši za hranu i mi puno više uvozimo hranu nego gorivo. Uvezemo 80 posto hrane koju konzumiramo. Očekivao sam mnoge mjere po pitanju subvencija domaće proizvodnje, gdje ćemo dogovoriti sa poljoprivrednicima cijenu za iduću godinu, za iduća tri mjeseca… Nemamo skoro nikakvu komunikaciju između nadležnih tijela i poljoprivrednika. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi. I oni gledaju da prežive i da zarade. Međutim, to se tako ne radi. To bez subvencija ne ide. Imamo divljanje cijena, a plaće ostaju skoro iste. Mi nismo zemlja proizvođača, već zemlja distributera i onda imamo to što imamo. Imamo zemlju i resurse da proizvodimo svoju hranu po zadanoj cijeni i kvalitetu, ali mi jednostavno nismo tome dorasli. Već trideset godina skoro ništa po tom pitanju nismo uradili i to je zaista bruka i sramota, zaključio je Bago.
Vanredne okolnosti
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je zakazana za 13. maj, poslanici će razmatrati Prijedlog zakona o posebnim mjerama kontrole cijena. Novim zakonom precizirano je da u situacijama poput proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, nestašice osnovnih dobara za potrebe privrede i stanovništva, kad godišnja inflacija prelazi pet posto ili u drugim vanrednim okolnostima, Vlada FBiH može uvesti privremene mjere kontrole cijena. U takvim situacijama Vlada može odrediti listu proizvoda i usluga od posebnog interesa za FBiH na koje će se odnositi mjere kontrole.
