Demokratska kontrola oba doma američkog Kongresa mogla bi donijeti snažniji angažman Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu, uključujući saslušanja o secesionizmu u Bosni i Hercegovini, pitanje izbora novog visokog predstavnika, dodatnu podršku demokratskim institucijama te pritisak na administraciju predsjednika Donalda Trumpa da provede obavezne sankcije protiv osoba koje destabiliziraju region, ocijenila je u izjavi za Fenu Amanda Thorpe, viša saradnica Centra za Evropu pri Atlantskom vijeću.
Thorpe smatra da će novi odnos političkih snaga u Washingtonu omogućiti Kongresu znatno aktivniju ulogu u nadzoru američke vanjske politike prema zapadnom Balkanu, iako će ključne odluke i dalje donositi izvršna vlast.
– Očekujem veći angažman Kongresa, uključujući saslušanja o secesionizmu i izboru nasljednika visokog predstavnika, budžetske odredbe i finansiranje programa za zaštitu i jačanje demokratije i vladavine prava, kao i pritisak na administraciju da provede obavezne sankcije predviđene Zakonom o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana protiv onih koji destabiliziraju region, uključujući mreže povezane sa secesionističkim politikama – kazala je Thorpe.
Posebno je ukazala na mogućnost intenziviranja kongresnih istraga o potezima Trumpove administracije u Bosni i Hercegovini, uključujući pitanja povezana s projektom Južne interkonekcije.
Kao primjer navela je izvještaj demokratskog kongresmena Billa Keatinga, trenutno najviše rangiranog demokratskog člana Pododbora za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, pod nazivom “Pay for Play in the Balkans”, u kojem se problematizira postupanje Trumpove administracije u vezi s projektom Južne interkonekcije.
– Istraživački plan demokrata već je vidljiv u Keatingovom izvještaju, koji dovodi u pitanje proces odobravanja projekta Južne interkonekcije. Keating će u novom Kongresu predsjedavati Pododborom za Evropu, uz ovlaštenja za izdavanje obavezujućih poziva za dostavljanje dokumentacije i svjedočenje – navela je Thorpe.
Izvještaj objavljen u septembru ove godine dovodi u pitanje postupke američke administracije u vezi s odlukama o Južnoj interkonekciji, kao i ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i osobama povezanim s njim. U dokumentu se iznose optužbe o pogodovanju političkim saveznicima predsjednika Trumpa, uz zahtjev za detaljniji kongresni nadzor tih odluka.
Thorpe naglašava da će izvršna vlast i dalje određivati tempo američke politike, ali podsjeća da je Kongres tradicionalno imao važnu ulogu u odnosima sa zapadnim Balkanom.
– Izvršna vlast i dalje će određivati tempo politike, ali Kongres je uvijek imao snažan stav prema Balkanu i na mnogo načina predvodio izvršnu vlast. Kongres će nastojati zaštititi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine – istaknula je.
Komentirajući rezultate američkih međuizbora, na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, Thorpe je ocijenila da pobjede demokratskih kandidata u ključnim saveznim državama predstavljaju jasno odbacivanje politike predsjednika Donalda Trumpa.
Posebno je izdvojila pobjedu Roya Coopera u Sjevernoj Karolini, gdje su demokrati prvi put od 2008. godine osvojili mjesto u Senatu, te uvjerljivu pobjedu Jona Ossoffa u Georgiji.
– Pobjeda Roya Coopera u Sjevernoj Karolini nad Michaelom Whatleyjem, kojeg je podržavao Trump, kao i uvjerljiva pobjeda Jona Ossoffa u Georgiji, pokazuju da su se birači iz predgrađa i politički neopredijeljeni birači udaljili od administracije – kazala je.
Prema njenoj ocjeni, kada se tome dodaju pobjede demokrata za više senatskih mjesta koja su republikanci držali decenijama, rezultati predstavljaju jasno odbacivanje Trumpove političke agende.
– Potaknuti visokim cijenama, ratom u Iranu i zabrinutošću zbog korupcije, republikanci su doživjeli težak izborni poraz. Demokrati bi ove rezultate trebali shvatiti kao mandat da ostvare konkretne rezultate, a ne kao podršku samoj stranci, koja je i dalje nepopularna zbog povezanosti s političkim establišmentom – ocijenila je Thorpe.
Govoreći o posljedicama izbora za preostali dio Trumpovog predsjedničkog mandata, naglasila je da se američki predsjednik prvi put suočava s potpunom demokratskom kontrolom Kongresa.
– Trump se nikada ranije nije suočio s time da demokrati kontroliraju oba doma Kongresa. Već je najavio korištenje predsjedničkog veta, a sada se suočava s činjenicom da je izgubio kontrolu nad zakonodavnom agendom, budžetskim odlukama, mogućnošću upravljanja bez kongresnih istraga te, što je posebno važno, potvrđivanjem sudskih i ambasadorskih imenovanja – pojasnila je.
Ipak, upozorava da predsjednik i dalje raspolaže značajnim ustavnim i izvršnim ovlaštenjima.
– Izvršna vlast zadržava pravo veta, koje Kongres može nadjačati, mogućnost donošenja izvršnih uredbi, izuzeća od sankcija i ovlaštenja vrhovnog komandanta oružanih snaga. Demokrati će vjerovatno najprije nastojati ograničiti predsjedničke poteze, a zatim preispitati i obnoviti pojedine politike – kazala je.
Kada je riječ o odnosima SAD-a s Evropom i NATO-om, Thorpe očekuje da će demokratski članovi Kongresa snažno zagovarati očuvanje transatlantskog partnerstva i podršku Ukrajini.
– Demokratski članovi Kongresa snažno će govoriti o vrijednosti transatlantskih veza, značaju NATO-a i važnosti pomoći Ukrajini da odbrani svoju zemlju i suverenitet – istaknula je.
Prema njenim riječima, demokratska većina može ojačati institucionalne mehanizme zaštite transatlantskog partnerstva, uključujući ograničenja koja se odnose na broj američkih vojnika u Evropi.
– Demokratski Kongres može ojačati zaštitne mehanizme transatlantskog partnerstva, uključujući donju granicu od 76.000 američkih vojnika u Evropi, kao i uvjete ili odobrenja povezana s revizijom rasporeda snaga Pentagona. Također može obnoviti ulogu Kongresa kao najpouzdanijeg evropskog sagovornika u Washingtonu – pojasnila je Thorpe za Fenu.
Ipak, upozorava da bi različite poruke Bijele kuće i Kongresa mogle dodatno zakomplicirati razumijevanje američke vanjske politike među evropskim saveznicima.
Smatra i da bi se Trump, suočen s ograničenjima u provođenju unutrašnje političke agende, mogao dodatno usmjeriti na vanjsku politiku, gdje predsjednik ima znatno šira ovlaštenja.
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji i njihov mogući utjecaj na regionalnu stabilnost, Thorpe je kazala da bi demokratska većina u Kongresu mogla podržati reformski orijentiranu vlast u Beogradu, ali istovremeno pojačati pritisak zbog ruskog utjecaja u regionu.
– Demokratski Kongres, uz nastavak aktivnosti političara koji snažno zagovaraju angažman na Balkanu, poput republikanca Joea Wilsona, vjerovatno će podržati reformsku vlast u Beogradu, istovremeno vršeći snažniji pritisak zbog ruskog utjecaja, uključujući veze Republike Srpske s Moskvom – navela je.
Naglasila je da će američka uloga ostati izuzetno značajna dok novo rukovodstvo Srbije bude definiralo svoje vanjskopolitičke prioritete.
– Uloga Sjedinjenih Američkih Država ostaje odlučujuća dok novo rukovodstvo Srbije definira svoju vanjsku politiku – kazala je Thorpe.
Na pitanje predstavljaju li rezultati američkih međuizbora početak dugoročne promjene političkih odnosa u SAD-u ili prvenstveno reakciju na Trumpovu administraciju, ocijenila je da je zasad riječ prije svega o nezadovoljstvu aktuelnim predsjednikom.
– Zasad je ovo prvenstveno reakcija na Trumpa. On je biračima poručio da glasaju kao da se njegovo ime nalazi na glasačkom listiću i oni su upravo tako postupili – istaknula je.
Prema njenoj ocjeni, dugoročniji značaj izbornih rezultata zavisit će od sposobnosti demokrata da u naredne dvije godine odgovore na ključne unutrašnje i vanjskopolitičke izazove.
– Hoće li se ovo pretvoriti u trajnu promjenu političkih odnosa zavisi od toga hoće li demokrati u naredne dvije godine uspjeti postići rezultate u pogledu pristupačnosti životnih troškova u zemlji i obnoviti kredibilitet američkih savezništava u inostranstvu – zaključila je Thorpe.
