Bosna i Hercegovina bi, uporedo s projektom “Južna interkonekcija” koji je u fazi planiranja, mogla dobiti još jednu alternativu ruskom plinu. I to s istoka.Naime, bugarska kompanija M-Gaz uveliko je razvila hibridni model snadbijevanja plinom iz Azerbejdžana putem “virtuelnog plinovoda”. Riječ je o infrastrukturi koja može istovremeno prenositi prirodni plin i mješavine vodika.
U Bugarskoj su već razvili projekat koji je pokazao opipljive rezultate. U decembru su pokrenuli projekat u Sjevernoj Makedoniji, s planom da uđu i na albansko tržišteOglas
Gergana Manolova, direktorica za strateški rast i uticaj kompanije M-Gaz izjavila je azerbejdžanski portal Report da je hibridni model opskrbe plinom posebno važan za balkansku regiju. A zbog činjenice, kako je rekla, što je mreža za distribuciju plina često manje razvijena nego u srednjoj Evropi.“Naš pristup se bavi energetskom nejednakošću pružajući “virtualni cjevovod” zemljama poput Bugarske, Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Jačanjem ovih regionalnih sistema osiguravamo da periferija Evrope ima pristup istim otpornim i isplativim energetskim rješenjima kao i centar”, kazala je ona.Upitana šta je sa zemljama poput BiH, Crne Gore i Srbije, rekla je da za ove zemlje rade na izradi studije izvodiljivosti.
Kako je navela, hibridni model gasifikacije dokazao je svoju efikasnost jer je M-Gaz uspješno isporučio 89 miliona kubnih nanometara azerbejdžanskog prirodnog plina za 46 industrijskih klijenata i pet socijalnih institucija u Bugarskoj. Održali su, kažu, preciznu ravnotežu napajanja u rudarskom, metalurškom, farmaceutskom i prehrambenom sektoru, a istovremeno pružali čistu energiju.
Inače, M-Gaz ima strateško partnerstvo sa azerbejdžanskom državnom kompanijom SOCAR koja proizvodu naftu i plin s područja Kaspijskog jezera.Hibridni model funkcionira na način da se plin komprimira na mjestima gdje postoji pristup fizičkoj mreži, a zatim se specijaliziranim kamionima doprema do krajnjih korisnika. Hibridni model omoguće i dekarbonizaciju javnih ustanova i industrije u regijama gdje je izgradnja cijevi preskupa ili tehniki neizvediva.Oglas
U decembru 2025. ovaj projekat je pokrenut i u Strumici (Albanija), a u 2026. planirano je širenje prema gradu Korce u Albaniji.U proteklim danima buru u javnosti je pokrenuta nakon izjave čelnika Abraham Grupe i kupca mostarskog Aluminija Amira Kabirija da će u sklopu američkog projekta Južne interkonekcije biti glavni uvoznik plina za BiH.
