Cijena dizela i benzina na benzinskim pumpama u za svega nekoliko dana pala je sa 2,95 maraka na 2,75 maraka po litru, što predstavlja jedno od osjetnijih pojeftinjenja goriva u posljednje vrijeme.
U istom periodu cijena sirove nafte na svjetskom tržištu značajno je pala, čak i do 37 odsto u odnosu na raniji period.Iako je pad goriva donio uštede vozačima i prevoznicima, on se nije prelio na cijene osnovnih životnih namirnica.Ekonomisti i udruženja potrošača navode da trgovci brzo reaguju na poskupljenja goriva, ali ne i na pojeftinjenja.
Sindikalna potrošačka korpa je i dalje u porastu, što dodatno opterećuje kućne budžete.Ovaj pad cijena donio je određeno olakšanje vozačima, ali je istovremeno ponovo otvorio i pitanje zašto pojeftinjenje goriva gotovo nikada ne dovodi i do pada cijena ostalih proizvoda i usluga.Pad cijene sa 2,95 na 2,75 maraka po litru predstavlja smanjenje od 20 feninga, odnosno oko sedam odsto. Za građane koji svakodnevno koriste automobil to nije zanemarljiv iznos. Vozač koji mjesečno potroši oko 100 litara goriva sada će izdvajati dvadesetak maraka manje nego prije samo nekoliko dana. Na godišnjem nivou to je ušteda od oko 250 maraka, što je za mnoge porodice iznos dovoljan za plaćanje jednog mjesečnog računa za struju, nabavku školskog pribora ili dijela zimnice.
Još veći efekat osjećaju prevoznici, taksisti i kompanije koje posluju u sektoru transporta. Za firme koje troše hiljade litara goriva mjesečno, svaki fening manje znači osjetno smanjenje troškova poslovanja.
Međutim, iako je cijena goriva pala za oko sedam odsto, to se nije lančano prelilo na druge proizvode i usluge, pogotovo na one koji čine osnovu potrošačke korpe.Ekonomisti već godinama ukazuju na isti paradoks, kada gorivo poskupi, trgovci i proizvođači gotovo trenutno podižu cijene, pravdajući to većim transportnim troškovima. Međutim, kada cijena nafte i goriva počne da pada, pojeftinjenje se rijetko ili gotovo nikako ne prelijeva na ostatak ekonomije. Štaviše, cijene osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu.Dosadašnja iskustva, ali i zvanična statistika, pokazuju da je u praksi efekat pada cijene goriva na potrošačku korpu minimalan. Cijene hljeba, mlijeka, mesa i drugih osnovnih životnih namirnica obično ostaju nepromijenjene, iako je upravo rast cijene goriva ranije korišten kao jedan od glavnih argumenata za njihovo poskupljenje.
Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu od početka juna do 1. jula pala je sa 97,8 na 71,724 dolara po barelu, što predstavlja smanjenje od oko 26,7 odsto.Pad cijene još je izraženiji ako se posmatra period od početka maja, kada je barel na svjetskom tržištu dostizao čak 114 dolara. U odnosu na tadašnji nivo, crno zlato je danas na svjetskim berzama jeftinije za čak 37 odsto.
