Ponedjeljak, 09.06.2025.

Vatikan objavio termin sahrane pape Franje: Tijelo izloženo u kapeli, drveni kovčeg i brojanica oko ruke

Utorak, 22.04.2025. | Globus | Vijesti

Vatikan je danas saopćio da će sahrana pape Franje biti održana u subotu, 26. aprila, s početkom u 10:00 sati u Bazilici svetog Petra.

Ovo će biti prilika za vjernike iz cijelog svijeta da se oproste od 266. poglavara Katoličke crkve, čiji je pontifikat obilježen dubokim reformama, empatijom prema marginaliziranima i ličnim primjerom skromnosti.

Iako će misa zadušnica biti služena u tradicionalnom srcu katoličke liturgije, Bazilici svetog Petra, papa Franjo neće biti sahranjen u vatikanskim grotama kao njegovi prethodnici.

Umjesto toga, njegovo posljednje počivalište bit će Bazilika Santa Maria Maggiore u Rimu, na drugoj obali Tibra. Ovu odluku je objavio još u decembru 2023. godine, ističući duboku duhovnu povezanost s ovom bazilikom i ikonom Djevice Marije koju je često pohodio.

“Želim biti sahranjen u Santa Maria Maggiore jer prema njoj imam veliku pobožnost”, rekao je tada Franjo.

Njegova odluka označila je kraj dugog niza papa koji su sahranjeni ispod svetog Petra – posljednji koji nije bio ukopan tamo bio je papa Lav XIII, koji je preminuo 1903. godine.

Očekuje se da će sahrani prisustvovati šefovi država i vlada iz cijelog svijeta. Mnogi su, poput Donalda Trumpa, već najavili dolazak. Franjino tijelo trenutačno se još uvijek nalazi u kapeli pansiona Svete Marte, njegove rezidencije u Vatikanu.

Tijelo će potom vjerojatno u srijedu biti preneseno u baziliku svetog Petra, gdje će vjernici imati priliku odati mu posljednju počast.

Vatikanska press služba objavila je prve fotografije lijesa u kojem se nalazi papa Franjo, čije se tijelo trenutno nalazi u kapeli Casa Santa Marta u Vatikanu.

Prema onome što je Vatikan objavio, papa Franjo je obučen u crvenu liturgijsku odeždu te u rukama ima brojanicu i mitru.

Kovčeg je jednostavan, napravljen od drveta čime su ispoštovane i papine posljednje želje. Pored njega se nalaze pripadnici Švicarske garde kao i kardinal Pietro Parolin.