Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u RS. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena.
Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjoj Luci skuplja nego u pojedinim europskim gradovima, piše BN.
Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.
Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u Banjoj Luci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.
Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.
Mlijeko je u Banjoj Luci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.
Tako ćete u Banjoj Luci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura (25 KM) a isti takav komad u Madridu 7,6 eura (oko 14 KM). Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.
“Prosječna plata koja je u RS-u oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.
Za Banjom Lukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.
“Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u RS, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 posto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.
Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 posto, kod piletine 2,9 posto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 posto.
Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 posto, hljeb za 2,3 posto, jaja za 8,6 posto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 posto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.
Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u RS-a nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.
U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.
Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada. Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.
