Prije nekoliko dana otkriveni su planovi za superbrzu željezničku mrežu nazvanu “Metro za Evropu” (Tube for Europe), koja bi mogla potpuno promijeniti način putovanja po Starom kontinentu. Upotreba ovih vozova u obliku metroa značajno bi skratila vrijeme putovanja do glavnih evropskih destinacija i omogućila polaske i iz britanskih gradova – Londona, Liverpoola, Glasgowa i Belfasta, prenosi Politika.
– Plan Starline, njegovu viziju, istraživanje i orkestraciju, razvila je think-tank kompanija 21st Europe. Radimo s najboljim evropskim umovima kako bismo dizajnirali nacrte koji potiču na razgovore i inspiriraju optimizam za sljedeće poglavlje kontinenta. Nacrt je dizajniran u saradnji s Bakken & Bæckom, tehnološkim dizajnerskim studijem specijaliziranim za digitalne proizvode, identitet branda i inovacije usmjerene na budućnost. S uredima u Oslu, Amsterdamu, Bonnu, Londonu i Barseloni, udružili su se s Culte Communom u Parizu za dizajn. Plan Starline temelji se na stručnim uvidima u mobilnost, infrastrukturu i evropsku politiku, osiguravajući održiv okvir, a ne samo viziju – navedeno je na službenoj web-stranici spomenute kompanije.
Projekt je prezentiran ponajprije kao inovativno rješenje za unaprjeđenje željezničkog prometa diljem Evrope, ali druge informacije i detalji o tačnoj lokaciji ili eventualnom događaju na kojem je ovaj koncept prvi put predstavljen još nisu dostupni.
Kako ova kompanija navodi u opisu, projekt Starline obećava brzine vozova do 400 kilometara na sat, uz nevjerovatno skraćivanje putovanja – od Helsinkija do Berlina, na primjer, za samo tri sata, dok danas ova ruta traje cijeli dan. Slično tome, putovanje između Kijeva i Berlina, koje je tradicionalno noćna vožnja, postalo bi “besprijekorna veza”.
Planom je predviđeno da budu povezane sve evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Irsku, kao i da svaka evropska država ima barem jedan kolodvor, pri čemu bi mreža obuhvaćala sve dijelove Evrope, od Portugala do Turske i Ukrajine.
Željeznički kolodvori ove nove mreže bili bi kulturni centri i nalazili bi se izvan gradskih središta. Ovi kolodvori će, prema planu, biti aktivni javni prostori s kulturnim sadržajima, trgovima i događajima, čime bi postali destinacije same po sebi.
Vizualni identitet mreže oslanjao bi se na plavu boju, inspiriranu logotipom Evropske unije, kako bi se naglasio evropski karakter ovog ambicioznog prijevoznog projekta. Cilj je da plavi vozovi postanu prepoznatljiv simbol, poput crvenih double-decker autobusa u Londonu ili žutih taksija u New Yorku.
Za razliku od klasičnih željezničkih sistema, vozovi ovog sistema neće imati podjelu na klase, slično londonskoj podzemnoj željeznici, što će putnicima omogućiti fleksibilnost. Interijer će biti osmišljen s posebnim naglaskom na udobnost, umjesto na maksimalno iskorištavanje prostora, prenosi Daily Mail.
U okviru kompozicija bit će različite zone prilagođene potrebama putnika. Tzv. tihe zone namijenjene su onima koji žele raditi ili se fokusirati. Imat će otvorene prostore za razgovor i druženje, porodične zone sa sadržajima pogodnima za djecu te tzv. caffe zone, gdje će putnici moći uživati u osvježenjima tokom putovanja.
Osim prijevoza putnika, Starline planira i teretnu željezničku mrežu koja bi omogućila brži prijevoz robe diljem Evrope i poboljšala logistiku.
Za sada je “Metro za Evropu” samo u formi koncepta, ali se kompanija nada kako će projekt biti finansiran iz budžeta Evropske unije i nacionalnih vlada.
Prema informacijama dostupnim britanskom listu, planovi za superbrzu željezničku mrežu predviđaju da svaka europska zemlja ima barem jedan kolodvor, uključujući i BiH kao i zemlje bližeg okružja.
Planirano je da se izgradi čak pet koridora ovog superbrzog željezničkog metroa i označeni su slovnim oznakama A, B, C, D i E. Bosna i Hercegovina sa susjednim zemljama Hrvatskom i Crnom Gorom smještena je u koridor B koji vodi od Lisabona u Portugalu sve do Kijeva u Ukrajini. Kolodvor će se nalaziti u Sarajevu i, prema objavljenoj karti, dio ovog koridora na dijelu između Zagreba i Rima dijelom bi trebao ići ispod Jadranskog mora, što će zasigurno biti poseban graditeljski izazov. Srbija, tj. stanica Beograd, našla se u planu za koridor C brzog metroa, i to na liniji koja povezuje Madrid s Istanbulom.
Ostali koridori su koridor A, koji će povezivati Napulj i Helsinki, D Dublin – Kijev i E Milan – Oslo.
Precizni podaci o ukupnim troškovima izgradnje superbrze željezničke mreže “Metro za Evropu” trenutno nisu dostupni s obzirom na to da je projekt još u fazi koncepta. Međutim, usporedbe radi, slični infrastrukturni projekti u Evropi imaju značajne proračune. Izgradnja baznog tunela Mont d’Ambin/Mont Cenis, dugog 57,5 kilometara između Francuske i Italije, procijenjena je na oko 8 milijardi eura. S obzirom na obim i kompleksnost projekta evropskog metroa, očekuje se kako će ukupni troškovi biti znatno viši, ali tačne procjene bit će dostupne nakon detaljnih studija i planiranja.
