Građani Federacije BiH danas za kilogram junećeg mesa bez kosti moraju izdvojiti znatno više nego prije godinu dana.
Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je njegova prosječna cijena u junu 2025. iznosila 24,34 KM, dok je u maju prošle godine bila 19,94 KM što znači rast od skoro 25 posto.
I dok se domaćinstva bore s udarom na kućni budžet, slična situacija bilježi se i u regiji i Evropskoj uniji. Prema statistici iz marta, Hrvatska je imala najveći godišnji skok cijena teletine i junetine među članicama EU čak 18,5 posto. Time je pretekla Portugal i Latviju, dok je Francuska prošla gotovo neopaženo sa skromnim rastom od 2,2 posto. U regionu, međutim, BiH je ta koja prednjači u poskupljenjima.
Trend povećanja cijena mesa nije nov. Još 2020. kilogram telećeg mesa s kostima koštao je 10 KM, teleća šnicla 18,90 KM, junetina bez kosti 13,39 KM, a piletina 6,50 KM. Već 2021. sve je bilo skuplje: teleći but popeo se na 20 KM, šnicla na 25, a piletina na 9 KM.
Godinu kasnije piletina je dostigla 11 KM, a 2023. već 12 KM, dok je juneći but koštao 20 KM, a teleći 30 KM. Kraj 2024. donio je nove cijene: pileći file 12,80 KM, juneća plećka bez kosti 22 KM, a teleća plećka i do 24 KM.
Problem se ne zaustavlja na mesu. Skokovi cijena bilježe se i kod mliječnih proizvoda, voća, povrća, maslaca, ulja i riže. Sindikalna potrošačka korpa najbolje ilustruje razmjere poskupljenja: u aprilu 2022. koštala je 1.987 KM, dok je u junu ove godine dosegla čak 3.180 KM, pri čemu je gotovo polovina tog iznosa odlazila samo na hranu. Primjera radi, cijena maslaca je s 22 KM skočila na 40 KM, litra mlijeka poskupjela je za marku, a kilogram sira za 5 KM.
Trend nije samo u BiH. Izvještaj UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuje da je svjetski indeks cijena hrane u junu dosegao 128 bodova najviši nivo u protekle dvije godine. Najveći rast bilježe biljna ulja, ali i meso, koje je poskupjelo za više od 2 posto, dosegnuvši najvišu vrijednost otkad FAO vodi evidenciju. S druge strane, šećer i žitarice su donekle pojeftinili, no to nije bilo dovoljno da ublaži ukupni rast, javlja Hayat.
U FAO-ovom izvještaju stoji i da su mliječni proizvodi u junu zabilježili dodatnih 0,5 posto poskupljenja, prvenstveno zbog slabije ponude u Evropskoj uniji i Oceaniji, te kontinuirane potražnje u Aziji. Posebno je maslac dosegao rekordnu cijenu.
BiH, koja najveći dio hrane uvozi, na ovakva globalna kretanja posebno je osjetljiva. Upravo zato se domaćim potrošačima, koji već godinama prate nezaustavljiv rast cijena, perspektiva stabilizacije i dalje čini dalekom.
