Evropska unija planira ove godine pooštriti mehanizam za suspenziju bezviznog režima, što bi olakšalo Briselu da ukine bezvizna putovanja za građane 61 zemlje koje trenutno uživaju tu pogodnost – uključujući sve zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU, kao i Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.
Prijedlog da se proširi lista razloga za suspenziju bezviznog režima pokrenula je Evropska komisija još 2023. godine, a Vijeće EU-a usvojilo je svoj stav o toj temi prije godinu dana, ali zbog izbora za Evropski parlament u junu 2024. i velikog broja zakonskih prijedloga koji čekaju obradu, Parlament je tek nedavno dobio mandat za pregovore, piše RSE.
Prošle sedmice održan je prvi trilateralni sastanak između tri institucije o predloženoj regulativi, s ciljem da se postigne dogovor tokom poljskog predsjedavanja Vijećem EU-a, koje traje do kraja juna.
Ako sve prođe po planu, nova pravila bi mogla stupiti na snagu početkom jeseni.
Liberalizacija viznog režima omogućava državljanima trećih zemalja da borave u EU-u do 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana bez vize. Kosovo je uključeno na listu početkom 2024. godine, dok su Gruzija i Ukrajina to pravo dobile još 2017.
Stoga se prijetnja povlačenjem te privilegije može posmatrati kao ozbiljna “kazna”.
Promjena pravila
Od 2024. novi režim ulaska u EU za državljane BiH: Koliko će koštati potvrda, za koji period će važiti
Trenutni mehanizam za suspenziju može se aktivirati u slučajevima očigledne zloupotrebe – na primjer, ako dođe do naglog porasta broja državljana trećih zemalja koji ostaju duže od dozvoljenih 90 dana ili koriste bezvizni režim kako bi zatražili azil u EU-u.
Brisel planira sada da mehanizam za suspenziju viza učini snažnijim odvraćajućim sredstvom, i to kroz četiri ključne oblasti.
Prvo, liberalizacija viza mogla bi biti suspendovana ako se utvrdi da postoji nepodudaranje između vizne politike treće zemlje i opće politike EU-a. Razlog za suspenziju bezviznog režima su i takozvane hibridne prijetnje.
Treći razlog za moguću suspenziju odnosi se na one zemlje u kojima se državljanstvo stiče investiranjem, a četvrta osnova za suspenziju vjerovatno je i najzanimljivija, jer se odnosi na političke odnose EU-a s trećim zemljama. Nacrt zakona predviđa da se mehanizam za suspenziju može aktivirati u slučajevima “ozbiljnih kršenja ljudskih prava i zlostavljanja” ili “ozbiljnih kršenja međunarodnog prava i standarda, uključujući zakona o ljudskim pravima i nepoštivanje odluka i presuda međunarodnih sudova”.
Kriterij demokratije
Ako pitate zvaničnike EU, njihovo je tumačenje oduvijek bilo da postoji tzv. kriterij demokratije kada je riječ o liberalizaciji viza – ali nikada nije bilo precizirano šta tačno taj kriterij podrazumijeva.
Još jedan zanimljiv i novi aspekt jeste da bi pokretanje mehanizma u ovom slučaju trebalo da bude isključiva nadležnost Evropske komisije, nakon konsultacija s državama članicama EU, s obzirom na to da se radi o vanjskim odnosima Unije.
Ipak, konačna odluka bi i dalje bila na državama članicama – koje bi, kvalifikovanom većinom, mogle odlučiti o suspenziji bezviznog režima za neku treću zemlju. Kako kažu zvaničnici EU, to i dalje ostaje “opcija kada su sve druge iscrpljene”, jer je EU generalno nerado kažnjava cijelu populaciju neke zemlje, a ne njenu vladu.
Zbog toga je EU početkom ove godine odlučila da suspenduje bezvizni režim samo za nosioce diplomatskih pasoša iz Gruzije, nakon što je u toj kavkaskoj zemlji zabilježeno nazadovanje na polju demokratije. Ipak, opcija da se cilja cijela populacija i dalje ostaje otvorena – a sa budućim proširenim opsegom mehanizma suspenzije, jasno je da EU dodatno oštri svoj set alata.
