Katolički vjernici širom svijeta danas obilježavaju blagdan Velike Gospe – Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se slavi svake godine 15. augusta.
U pojedinim državama, poput Hrvatske i Italije, ovaj dan ima i status državnog praznika. U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Mariji duboko je ukorijenjeno, o čemu svjedoče brojna svetišta, crkve, pjesme i molitve posvećene Gospi.
Među najposjećenijim hodočasničkim mjestima izdvajaju se Međugorje, Široki Brijeg – s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je proglašena nacionalnim spomenikom – te svetišta u Komušini (Kondžilo) i Rami. Posebno se ističe Svetište Gospe Olovske u Olovu, jedno od najmanjih, ali i najstarijih, koje već stoljećima okuplja ne samo katolike, nego i pripadnike drugih vjerskih zajednica.
U Širokom Brijegu danas je održano svečano misno slavlje kojem je prisustvovalo više hiljada vjernika iz cijele BiH i dijaspore. Hodočasnici su stizali tokom cijele noći, a mnogi su učestvovali u procesiji s kipom širokobriješke Gospe. Misno slavlje na uočnicu svetkovine predvodio je mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, koji je pozvao vjernike da poštuju dostojanstvo svakog čovjeka i čuvaju mir. Današnju misu na sam blagdan predvodio je kardinal Vinko Puljić, u miru, poručivši o važnosti zajedništva i duhovne obnove.
Hodočasnici su proteklih dana u velikom broju pohodili i Međugorje, učestvovali u molitvama, misama i ispovijedima. U Komušini kod Teslića, čiji se tragovi bilježe još u 17. stoljeću, rijeke vjernika najprije su posjetile zavjetno brdo Kondžilo, a zatim se okupile oko čudotvorne slike Gospe Kondžilske izložene na platou župne crkve.
Izvan BiH, najveće hodočasničko okupljanje u Hrvatskoj bilo je u Mariji Bistrici, dok su vjernici pohodili i poznata svetišta u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Voćinu.
Velika Gospa za katolike predstavlja blagdan molitve, zahvalnosti i zajedništva, a temelji se na dogmi da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena na nebo. Ovu dogmu proglasio je papa Pio XII. 1950. godine, iako se blagdan obilježava stoljećima unazad.
