Priliv novčanih sredstava iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose. To pokazuju zvanični podaci, ali i informacije “s terena” o potrošnji i konverziji eura kao dominantne strane valute, piše Večernji list BiH. Jasno je da bez pomoći rodbine iz inostranstva mnoge porodice u BiH ne bi imale dovoljno sredstava za preživljavanje, pa se u tom smislu može govoriti o “sreći u nesreći” kao posljedicom masovnog iseljavanja iz BiH tokom rata i nakon njega.
Ukupni pristigli lični transferi, koji uključuju novčane doznake iz inostranstva, dostigli su u četvrtom kvartalu prošle godine 3,98 milijardi KM. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inostranstva, uključujući i strane penzije, iznose 5,46 milijardi KM. Najveći iznosi ličnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem kvartalu, sa više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom kvartalu zabilježeno 859 miliona KM, a za četvrti kvartal se predviđa blagi pad na 918 miliona KM. Ostali tekući transferi, uglavnom strane penzije, također su u porastu, sa ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM, od čega 1,34 milijarde KM otpada na socijalna davanja. Sveukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,46 milijardi KM iz inostranstva kroz novčane transfere. Istovremeno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka sa 2,3 milijarde KM u 2014. na skoro 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uključuje i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. godinu iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.
Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.
Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024. godine, 4,6% stanovništva prima novac iz inostranstva. Prosječan broj primljenih doznaka po domaćinstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok prosječan godišnji iznos iznosi 2276,28 KM. Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država. Važno je napomenuti razliku u metodologiji – dok Centralna banka BiH bilježi isključivo lične transfere, Svjetska banka uključuje i zarade sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inostranstvu.
Usporedba BiH i susjeda
Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključni izvor prihoda za mnoga domaćinstva u BiH. Njihova važnost dodatno raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na to da čine više od 10% BDP-a zemlje, dijaspora ne samo da pomaže pojedinačnim porodicama, već značajno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je uporediti priliv novca iz dijaspore u BiH sa onim u susjednim zemljama koje također imaju veliku iseljeničku populaciju. Tako je u Srbiju tokom 2023. godine iz inostranstva uplaćeno 4,99 milijardi eura građanima te države, što je za gotovo pola milijarde više nego prethodne godine.
Vrijednost inostranih doznaka u Srbiji premašila je ukupnu vrijednost stranih investicija. Doznake iz inostranstva najčešće primaju starije osobe u Srbiji, a dolaze iz svih krajeva svijeta – najviše iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. Jedno istraživanje iz Švicarske, sprovedeno prije dvije godine, zemlje iz koje se u razne dijelove svijeta šalje najviše novca, pokazalo je da najmanje jednom godišnje novac u domovinu šalje 29% Britanaca, 30% državljana BiH, 40% državljana Srbije i 46% Portugalaca.
Predstavnici druge generacije imigranata u pravilu rjeđe šalju novac u zemlje porijekla jer su im i društvene veze sa domovinom roditelja slabije. Prosječni iznos se također značajno razlikuje u zavisnosti od nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, sa prosječnih 4000 franaka, zatim Portugalci sa 2200 i Nijemci sa 1100 franaka. Niže na listi su Italijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije sa 460 i iz BiH sa prosječnih 324 franka. Istraživanje je pokazalo da građani Srbije i BiH najčešće šalju novac kako bi pomogli porodici i prijateljima, dok Portugalci uglavnom šalju novac na vlastite račune u Portugalu.
