Cijene jela u hrvatskim restoranima posljednjih godina bilježe značajan rast, a u odnosu na period prije uvođenja eura razlike dosežu i do 75 posto.
Novinari Dnevnika Nove TV uporedili su aktuelne cijene u jelovnicima istih restorana s onima iz ranijih godina, koristeći arhivirane verzije dostupne na internetu.
“Nisam restorane koje su poskupjeli tražio povećalom, već sam na popularnim stranicama za preporuku restorana pronašao one koji imaju objavljene jelovnike. A potom, kako internet sve pamti, pronašao sam i menije iz prijašnjih godina”, rekao je reporter Nove TV.
Iako se cijene od prošle godine nisu drastično mijenjale, razlika u odnosu na početak korištenja eura je primjetna. Prvo ljeto s eurom, 2023. godine, na Hvaru se omlet prodavao za 11 eura, dok danas košta 13 – poskupljenje od 18 posto. Hamburger u istom restoranu porastao je sa 13 na 15 eura, što je rast od 15 posto.
U Zadru su dagnje na buzaru prije dvije godine koštale 88 kuna (11,60 eura), a sada 14,50 eura, što je 25 posto više. Grill tuna s prilogom poskupjela je za više od 5 eura, dok je pršut s paškim sirom skočio s 98 kuna na 15 eura, odnosno oko 15 posto.
Cjenovni rast pogađa i jela koja nisu dio tradicionalne kuhinje. Pizza vegetarijana u Dubrovniku 2021. godine koštala je 95 kuna, a sada 19 eura. Pizza dalmatina sa 98 kuna ili 13 eura skočila je na 20 eura – 53 posto skuplje. U Rovinju je burger od tune, kao i pržene lignje, 2020. godine bio ispod 10 eura, a sada je oko 15.
Split bilježi rekordne skokove: crni rižoto s 11 na 19 eura, ramsteak s 19 na 29 eura, a salata od hobotnice s 10 na 18,50 eura – povećanja od 50 do 75 posto.
Ugostitelji rast cijena pravdaju skupim namirnicama i radnom snagom. Ipak, prosječna plata 2019. godine bila je nešto manja od 9000 kuna (1186 eura), dok danas iznosi 1451 euro – rast od 23,5 posto. To znači da su plaće rasle znatno sporije od cijena većine popularnih jela, pa bi prosječni radnik bez minusa mogao priuštiti tek tri od nabrojanih.
