Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji uticaj na tržište rada u BiH.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje.
U 2024. godini zabilježen je porast broja izdatih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tokom 2024. izdato je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdato 4.586.
Od ukupno 5.798 izdatih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdato nezavisno od utvrđene kvote. Radne dozvole mogu se izdati van kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obaveze posjedovanja radne dozvole na osnovu međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportistima ili sportskim radnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili vanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca.
Upoređujući broj izdatih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&gdpr_consent=CQUsmIAQUsmIAEsACBHRBzFoAP_gAEPgAAIAINJD7C7NbSFCyL5zaLsAcAhHRsAAYoQAAASBAmABQAKQIAQCgkAYFASABAACAAAAICRBIQIECAAAAUAAAAAAIAAEAAAAAAAIIAAAgAEAAAAIAAACAIAAEAAIAAAAEAAAmAgAAIIACBAAgAAAAAAAAAAAABAAAACAAAAAAAAAAAAAAAAAAQOOSD2F2a2kKFkXCmwXYAYBCujYAAxQgAAAkCBMACgAUgQAgFJIAgCIEAAAAAAAAAQEiCQAAQABAAAIACAAAAQAAIAAAAAAAQQAABAAIAAAAAAAAEAQAAIAAQAAAAIAABEhAAAQQAECAAAAAAQAAAAAAAACAAA&addtl_consent=2~70.89.93.108.122.149.184.196.236.259.311.313.314.323.358.415.442.486.494.495.540.574.723.864.981.1029.1047.1048.1051.1095.1097.1126.1205.1276.1301.1365.1415.1449.1514.1570.1577.1598.1651.1716.1735.1753.1765.1870.1878.1889.1958.1960.2072.2253.2299.2373.2415.2506.2526.2531.2568.2571.2575.2624.2677.2778~dv.&client=ca-pub-2886048185755627&output=html&h=280&adk=2840280504&adf=144985218&w=834&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1757364036&rafmt=1&format=834×280&url=https%3A%2F%2Fgpmaljevac.com%2Fstranci-cine-tek-07-zaposlenih-u-bih-najvise-radnih-dozvola-u-gradevinarstvu-najveci-rast-kod-radnika-iz-indije-i-nepala%2F&fwr=0&fwrattr=true&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&aieuf=1&uach=WyJXaW5kb3dzIiwiMTAuMC4wIiwieDg2IiwiIiwiMTM5LjAuNzI1OC4xNTUiLG51bGwsMCxudWxsLCI2NCIsW1siTm90O0E9QnJhbmQiLCI5OS4wLjAuMCJdLFsiR29vZ2xlIENocm9tZSIsIjEzOS4wLjcyNTguMTU1Il0sWyJDaHJvbWl1bSIsIjEzOS4wLjcyNTguMTU1Il1dLDBd&abgtt=6&dt=1757364035934&bpp=4&bdt=206&idt=759&shv=r20250903&mjsv=m202509040101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D41cdf017756f5336%3AT%3D1749586097%3ART%3D1757363890%3AS%3DALNI_MaVmqGUYSmdkFJb4Cd4UB4dWqQPVw&gpic=UID%3D0000102680c5c564%3AT%3D1749586097%3ART%3D1757363891%3AS%3DALNI_MZQD-D_zAzg-fskeG6Lu8ITm2PmcQ&eo_id_str=ID%3D1e0c06918ad60bd4%3AT%3D1750461402%3ART%3D1757363891%3AS%3DAA-AfjYqllSQeR7qmVtJsdyOJ8Ul&prev_fmts=0x0%2C728x90%2C320x50%2C834x280&nras=1&correlator=5729442292789&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=29&u_h=768&u_w=1366&u_ah=728&u_aw=1366&u_cd=24&u_sd=1&dmc=8&adx=68&ady=2204&biw=1351&bih=641&scr_x=0&scr_y=0&eid=31094124%2C31094361%2C31094368%2C95369804%2C95370331%2C95371477%2C31092547%2C95371230&oid=2&pvsid=3406088549386261&tmod=1155195345&uas=0&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fgpmaljevac.com%2F&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1366%2C0%2C1366%2C728%2C1366%2C641&vis=1&rsz=%7C%7CeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&bz=1&td=1&tdf=2&psd=W251bGwsbnVsbCxudWxsLDNd&nt=1&pgls=CAEaBTYuOC4y~CAEQBRoGMy4zMS40&ifi=5&uci=a!5&btvi=2&fsb=1&dtd=779
Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.
Prema kvalifikacionoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalifikovanim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalifikovani bili na trećem mjestu.
Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdato u sektoru trgovine.
Prema spolu, od ukupno izdatih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %.
Iskorištenost kvota u periodu 2020 – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024.
U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu.
Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inostranstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, osobito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.
Međutim, postoji neusklađenost između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno efikasna komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada.
Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostajanja u zemlji.
Nadležni organi za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.
Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sistem služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uslovima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.
