Njemački sektor njege suočava se s ozbiljnim izazovima: čak 350.000 njegovatelja, odnosno svaki peti zaposlenik, nema njemački pasoš. Strani radnici danas su kičma njemačkog zdravstvenog sistema, bez kojih bi, kako upozoravaju stručnjaci, briga o starima i bolesnima kolabirala.
Bosna i Hercegovina među vodećim zemljama
Prema službenim podacima, 20.318 državljana Bosne i Hercegovine trenutno radi u Njemačkoj u zanimanjima vezanim uz njegu i sestrinstvo, pod uvjetima koji uključuju plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje.
BiH je po broju radnika na drugom mjestu, odmah iza Poljske, koja ima 23.743 njegovatelja zaposlenih u Njemačkoj.
Na listi slijede:
- Turska – 19.600 radnika,
- Rumunija – 18.002,
- Indija, Hrvatska, Filipini, Ukrajina, Srbija i Vijetnam.
Zajedno, ovi radnici predstavljaju neizostavan stub zdravstvenog sistema i svakodnevno održavaju funkcionisanje bolnica, staračkih domova i ustanova za palijativnu njegu.
Njemačka sve manje atraktivna za radnike iz Poljske
Trendovi, međutim, pokazuju zabrinjavajuće promjene: iz Poljske u Njemačku dolazi sve manje njegovatelja. Poljska je posljednjih godina značajno povećala plaće u sektoru njege, dok njemačko gospodarstvo stagnira.
„Zbog rasta poljskog BDP-a i boljih radnih uslova, Njemačka postaje manje privlačna. Po prvi put u 30 godina više Poljaka se vratilo u domovinu nego što ih je došlo raditi u Njemačku,“ navode iz Njemačko-poljske industrijske i trgovinske komore.
Takav trend, dodaju, mogao bi imati ozbiljne ekonomske posljedice, osobito u sektorima kao što su njega, građevinarstvo i logistika – područjima u kojima su radnici iz Poljske tradicionalno popunjavali manjak osoblja.
Radnici iz BiH sve traženiji
U tom kontekstu, radnici iz Bosne i Hercegovine postaju ključan oslonac njemačkog sektora njege.
Analitičari upozoravaju da je Njemačka ušla u fazu sistemske zavisnosti od stranih radnika, posebno u njezi.
Bez migranata iz zemalja Zapadnog Balkana, istočne Evrope i Azije, njemački zdravstveni sistem ne bi mogao opstati.
