Sarajevo se suočava s ozbiljnim problemom grafita, koji narušavaju kulturno-historijsko naslijeđe grada.
Škrabotine na fasadama, nacionalnim spomenicima, muzejima, saobraćajnim znakovima i javnom prevozu zbunjuju turiste i frustriraju stanovnike.
Iako je negdje omogućeno legalno crtanje grafita na određenim lokacijama, stanje se nije poboljšalo.
Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, crtanje grafita se kažnjava novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci za oštećenje tuđe stvari. Međutim, konkretne novčane kazne nisu specificirane, a primjena zakona je upitna. Sarajevske općine predviđaju kazne od 150 do 450 KM za pisanje grafita po fasadama i javnim površinama, no rezultati su i dalje nezadovoljavajući.
Za razliku od Sarajeva, Njemačka je uspjela efikasno riješiti problem grafita. Pisanje grafita na javnim površinama se kažnjava rigorozno, s novčanim kaznama od 6 do 7 hiljada KM ili zatvorskom kaznom. U Njemačkoj je grafiti scena vrlo razvijena, ali su strogo razdvojeni legalni i ilegalni grafiti. Prilikom kupovine sprejeva i drugih materijala za grafite, kupci se moraju identificirati, a njihovi podaci se evidentiraju i koriste za policijske istrage.
Ovaj primjer pokazuje koliko su akcije čišćenja grafita, koje provode sarajevske općine, Grad Sarajevo i MUP KS, neefikasne. Umjesto da se fokusiraju na kažnjavanje počinilaca, vlasti troše desetine hiljada KM poreskih obveznika na uklanjanje nelegalnih grafita.
