Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u kojima se još uvijek teoretski u penziju može otići s nepunih 60 godina, tačnije s 58. Riječ je o osobama koje počnu raditi s 18 godina te navrše 40 godina staža prije 60. godine, piše Večernji list BiH.
Podiže se prag
Zakon o penzionom osiguranju Federacije BiH definira da je za odlazak u punu starosnu penziju potrebno ostvariti jedan od propisanih uvjeta: napuniti 40 godina staža ili 65 godina života. Iako su se prije nekoliko godina javljale inicijative da se dobna granica za odlazak u penziju pomakne, za sada je sve ostalo samo na inicijativi. Kada je riječ o evropskim zemljama, situacija je nešto drugačija, a starosni pragovi u nekim zemljama idu do gotovo 70 godina. Trenutno najnižu dob za penzionisanje treba imati u Francuskoj. Naime, prema zakonu te zemlje, u punu penziju se ide sa 62 godine i tri mjeseca.
Prošle godine ova je penzionerska oaza, nakon velikih ptotesta, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje penzije sa 62 na 64 godine do 2032. godine. S manje od 65 godina punu penziju može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti. S druge strane, najrestriktivnije uvjete imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za penzionisanje treba napuniti čak 67 godina. Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice u sljedećih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob na 69 godina. U većini zemalja ostavljena je mogućnost prijevremene penzije. Istu mogućnost nudi i BiH, odnosno FBiH.
Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne penzije različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji to pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Kada je riječ o ženama, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina duže nego muškarci. Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
Šta planiraju neke zemlje
Godine 2025. starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene penzije u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tokom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.
U nekim zemljama odlazak u privremenu penziju uvjetuje se godinama radnog staža. N aprimjer, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena penzija moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža.
U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena penzija se ne smanjuje. Na primjer, u Italiji je zakonska dob za penzionisanje 67 godina, ali ako dužina radnog staža i dob za penzionisanje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je penzionisanje bez penala moguće od 64. godine. Hrvatska omogućuje ranije penzionisanje bez umanjenja penzije osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći penziju najranije sa 60 godina života.
