Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska nalaze se u sredini među 102 države u kojima su provedena istraživanja o ulozi vjere u životu, svakodnevnim molitvama ili pak pridržavanju temeljnih postulata pripadnosti crkvama i vjerskim zajednicama.
Po istraživanju američkog Pew Research Centera (PRC), koji je specijaliziran za ova pitanja i provodi ih više godina, Bosna i Hercegovina i Hrvatska su u “gornjem domu” po vjerničkom opredjeljenju u Evropi.
Ispred BiH je samo Turska, koja je euroazijska zemlja, kao i Armenija, Gruzija, Rumunjska, a odmah iza njih po kriteriju važnosti religije je Hrvatska. Koja se pak po istome pitanju u provedenoj anketi nalazi u ravni sa Sjedinjenim Američkim Državama. Čak su i Poljaci, koje se smatra jednom od najreligioznijih nacija, spali na oko 30 posto onih koji kažu da im je vjera važna. Španci i Talijani jedva su iznad 20 posto potpore tvrdnji da im je religija važna u životu.
Na dnu su uvjerljivo Japanci, ali i Česi, koji su najnereligioznija nacija u Evropi. Na pitanje o dnevnoj molitvi više od 40 posto građana Hrvatske, koji su uglavnom katolici, izjasnilo se da je svakodnevno prakticira. U tome pak segmentu Bosna i Hercegovina je bila nešto lošija. Na isto pitanje potvrdno je odgovorilo njih 35 posto.
U vrhu u Evropi
No, jedno drugo pitanje za koje je anketirano na stotine stanovnika, stavilo je BiH u vrh ne samo Evrope nego i svijeta. Iako razmjerno mali broj ljudi u mnogim zemljama središnje i istočne Evrope kaže da ide u crkvu svake sedmice, srednja vrijednost od 86% u 18 ispitanih zemalja kaže da vjeruju u Boga. To uključuje više od devet od deset osoba u Gruziji – 99%, zatim Armeniji 95%, Moldaviji 95%, Rumuniji 95% i Bosni i Hercegovini 94%.
Iz PRC-a su objasnili kako postoji posve različita perspektiva diljem svijeta oko uloge i važnosti religije, kao i molitve. Na temelju odgovora na dva temeljna pitanja utvrdili su, kako kažu, uglavnom sličan obrazac u 102 zemlje i teritorija koje su istraživali između 2008. i 2023.
Mjesta koja su najreligioznija, prema ovim dvama mjerenjima, uglavnom su u subsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i Bliskom istoku, odnosno sjeveru afričke regije. Mjesta koja su najmanje religiozna uglavnom su u Evropi i istočnoj Aziji.
Pri tome su se iz Pew Research Centera ogradili navodeći kako postoje dimenzije duhovnosti koje ova dva anketna pitanja ne otkrivaju, kao što su istražili u regionalnim anketama. Precizira se kako su ljudi u podsaharskoj Africi obično među onima koji će najvjerovatnije reći da im je religija vrlo važna u životu.
Najmanje 90% odraslih to kaže u Senegalu, Maliju, Tanzaniji, Gvineji Bisau, Ruandi i Zambiji. Nasuprot tome, ljudi u gotovo svim ispitanim europskim zemljama jedni su od onih koji će najmanje reći da im je religija vrlo važna u životu. U Estoniji, Češkoj, Danskoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Latviji i Finskoj to kaže 10% ili manje odraslih osoba.
Za razliku od ova dva dijela svijeta, gdje postoje slični uzorci, obrazac u južnoj i jugoistočnoj Aziji nije tako dosljedan kao u podsaharskoj Africi i Evropi. Odrasli u nekim mjestima u ovoj regiji jedni su od onih koji će u svijetu pridavati veliku važnost vjeri. Tako, primjerice, u Indoneziji gotovo svi odrasli kažu da im je religija vrlo važna u životu. Ali daleko manji udjeli su u Singapuru (36%) ili pak Vijetnamu (26%) dali ovaj odgovor. Singapur je bogatija zemlja, a Vijetnam je dugi niz godina živio pod komunističkom represijom.
U SAD-u 42% odraslih kaže da im je religija vrlo važna u životu, navodi američki istraživački centar i dodaje kako je to ispod zlatne sredine od 102 zemlje, koja iznosi 55%. Primjećuje se i kako su Latinoamerikanci jedni od onih u svijetu koji će reći da se svakodnevno mole. I u Gvatemali i u Paragvaju to kaže 82% odraslih, kao i 78% u Kostariki i Hondurasu. U međuvremenu ni u jednom ispitanom mjestu u istočnoj Aziji više od 21% odraslih ne kaže da se svakodnevno moli. To uključuje 13% ljudi u Hong Kongu i 19% u Japanu.
Amerikanci u rangu Hrvata
Odrasli u SAD-u su u sredini od 102 zemlje i teritorija koji su analizirani kada je riječ o stopama dnevne molitve. Oko 45% Amerikanaca kaže da se svakodnevno moli, što je gotovo identično srednjoj vrijednosti od 46 posto među 102 zemlje svijeta. PRC navodi i kako odgovori na pitanja o važnosti religije i učestalosti dnevne molitve mogu pružiti važan uvid u njihovu religioznost. No, također primjećuju da su ova pitanja na nekim mjestima prihvaćenija nego na drugima. Ove dvije mjere mogu biti posebno vrijedne na mjestima gdje prevladavaju abrahamske religije – judaizam, kršćanstvo i islam – jer su molitva i formalne vjerske organizacije središnje za te tradicije.
U drugim dijelovima svijeta moraju se postavljati dodatna pitanja kako bi se dobili ključni aspekti vjerskog ili duhovnog obreda. Također su postavili prilagođena, kulturološki relevantna pitanja u anketi na gotovo 30.000 odraslih osoba u Indiji. Primjerice, ta je anketa otkrila široko rasprostranjeno pridržavanje izbora prehrane povezanog s religijom. Otkrili su da je 92% Jaina, inače pripadnika jedne od najstarijih religija u Indiji, vegetarijanci, a 67% Jaina u Indiji također ne jede korjenasto povrće. Od svih odraslih Indijaca, samo ih je polovina rekla da bi ikada jela u domu nekoga čija vjera ima drukčija pravila o hrani.
