U našoj zemlji je obavezno služenje vojske ukinuto 1. januara 2006. godine, kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao.
Vraćanje obaveznog vojnog roka ponovo je aktuelna tema u regiji. Sve izgledniji je obavezan vojni rok u Hrvatskoj, ali i Srbiji. Bosna i Hercegovina, za sada, neće krenuti tim stopama. Osim što izostaje politička saglasnost, nedostaje nam i novca.
Obavezno služenje vojske u Bosni i Hercegovini ukinuto je 1. janura 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao. Osamnaest godina poslije ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže kako je za uvođenje vojnog roka, ali da takva odluka teško može proći institucije BiH.
-Međutim, jako teško je to uraditi bez saglasnosti svih u Bosni i Hercegovini. Nažalost takav nam je Ustav. Mogu sve da pripremim iz Ministarstva, ako to ne može proći institucije koje su relevantne da odlučuju o tome samo ćemo đaba radit. Tako da smo se fokusirali na onaj rezerni stastav koji imamo po Ustavu i zakonu pravo i to je negdje do pet hiljada pripadnika, izjavio je Zukan Helez, ministar odbrane BiH.
Prije mjesec hrvatski ministar obrane Ivan Anušić najavio je kako obvezni vojni rok u Hrvatskoj počinje od 1. januara naredne godine. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je proteklog vikenda da je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana. Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, ističe da su sasvim različite poruke one vezane uz Hrvatsku koja je dio NATO Saveza i koja svoju odbrambenu politiku vodi striktno u okviru NATO Saveza te Srbije koja je formalno izvan svih vojnih saveza i vodi svoju odbrambenu politiku.
– Kao prvo, Srbija ovu odluku donosi u aktualnoj političkoj krizi. To je prije svega poruka koja je vezana uz stanje na Kosovu i poruka o navodnoj sposobnosti Vojske Srbije da se na Kosovo vrati. To je poruka za unutarnju politiku. Ali koliko sam vidio, oni računaju na doista obavezno služenje vojnog roka, na striktne kazne za izbjegavanje i nisam vidio da računaju na veliki osip kad je riječ o neodazivanju, smatra Davor Gjenero, politički analitičar.
Izvršni direktor Savjeta za strateške politike iz Beograda Nikola Lunić ističe da globalna geopolitička situacija uslovljava da mnoge zemlje razmišljaju o unapređenju operativnih sposobnosti, odnosno o uvođenju obaveznog vojnog roka.
– Nemojmo zaboraviti u regionu su to najavile Hrvatska, ali i privremena administracija u Prištini je to također najavila. Osim toga Priština je, da dopunim, najavila i da će osnivati oružane snage Kosova 2028. Međutim, sve potrebe koje bi zemlje ovolike veličine mogli bi se riješiti stimulacijom dobrovoljnog služenja vojnog roka, a ne obligacijom. Nesposobnost vojnog rukovodstva da nametne vojsku Srbije kao poželjnog poslodavca generisao je jedan politički kompromis između takve jedne situacije gdje bi mladi veoma rado bili stimulisani da služe vojni rok i druge situacije, a to je globalna bezbednosna ugroženost, rekao je Nikola Lunić, Izvršni direktor Savjeta za strateške politike iz Beograda.
Da je obavezni vojni rok potreban svakoj državi smatra vojnopolitički analiičar Đuro Kozar.
– Što se tiče BiH, i nama bi trebao obavezni vojni rok u nekom kraćem trajanju budući da i Bosna i Hercegovina uz profesionalnu vojsku treba da ima i mlade ljude koji su obučeni i osposobljeni za odbranu zemlje. Naravno, struktura u Bosni i Hercegovini je takva da je teško donijeti takvu odluku budući da se jako teško novac u Parlamentu usvaja i za ono što je potrebno profesionalnoj vojsci, kazao je Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar.
Obavezni vojni rok je skup dodaje Kozar kao i to da je 2,5 mjeseca prmalo za obuku. I da rezimiramo. Vraćanje obaveznog vojnog roka ponovo je aktuelna tema u regiji. Sve izgledniji je obavezan vojni rok u Hrvatskoj, ali i Srbiji. Bosna i Hercegovina, za sada, neće krenuti tim stopama- prenosi Okanal.
