U okolici malih rumunjskih gradova na sjeveru zemlje čini se da je vrijeme stalo u periodu u kojem su konjska zaprežna kola još uvijek bila uobičajeno prijevozno sredstvo, kad su se p olja obrađivala manualno, a žene na klupama ispred svojih kuća prele ovčju vunu.
No, blizina ovog dijela Rumunjske s Ukrajinom velika je prilika za modernizaciju i gospodarski rast te regije: kad započne obnova ratom razorene zemlje, sve bi trebalo biti spremno za tvrtke koje bi trebale raditi na obnovi.
“Najbolji logistički hub za obnovu Ukrajine”
Rumunjska naime računa s tim da izravna ulaganja u Ukrajinu neće biti toliko popularna među investitorima, što zbog razrušene infrastrukture, što zbog političke nestabilnosti. Tu u igru ulazi Rumunjska jer kao članica EU-a ne nudi samo pravnu sigurnost, nego i mogućnost financiranja iz europskih fondova, a tu je i kvalificirana, ali jeftina radna snaga.
Duž 600 kilometara duge granice s Ukrajinom jedva se čeka kraj rata u toj zemlji. “Rumunjska je vjerojatno najbolji logistički hub za obnovu Ukrajine”, rekao je rumunjski ministar gospodarstva Ştefan-Radu Oprea na njemačko-rumunjskom gospodarskom forumu održanom u Berlinu u rujnu ove godine. “Ako ne želite riskirati s izravnim ulaganjima u zemlju koja nije ni u NATO-u ni u EU-u, onda je Rumunjska prava opcija. Odavde samo skočite do mjesta na kojem će se odvijati rekonstrukcija”, dodao je tada u intervjuu za WirtschaftsWoche.
I tamošnji ministar energetike tom je prilikom vadio asove iz rukava – zemlja nudi jeftinu energiju, između ostalog iz nalazišta plina u Crnom moru, koje će se početi crpiti 2027. “Svi se spremamo ponovno izgraditi Ukrajinu, a Rumunjska tu prirodno dolazi kao početna točka. S Poljskom, ali za jug Ukrajine, Rumunjska je jedina opcija”, govorio je tada Sebastian Burduja.
Naveliko se radi na infrastrukturi
Dugo je vremena zemljopisni položaj Rumunjske bio njena Ahilova peta. No strane kompanije istovremeno su cijenile zemlju zbog kvalificirane, ali jeftine radne snage. Samo u autoindustriji ondje radi 500 dobavljača, a najveći investitor i trgovački partner je Njemačka. No, Rumunjska nije dobivala puno političke pažnje, što se promijenilo ruskim napadom na Ukrajinu. Otad borbeni avioni NATO-a iz Rumunjske nadziru Crno more, ukrajinsko žito se preko nje izvozi u svijet, a ondje se obučavaju i ukrajinski piloti. Zemlja je usto primila desetke tisuća izbjeglica iz Ukrajine.
U Maramuresu, pograničnoj regiji na sjeveru zemlje, sljedeće godine trebao bi biti izgrađen novi most te bi trebao povezati grad Sighetu Marmatiei s Ukrajinom. Velik je to infrastrukturni projekt, vrijedan 30 milijuna eura, koji bi uvelike trebao doprinijeti razvoju te rumunjske regije. Pored toga, više od 40 milijuna eura europskog novca do kraja godine trebalo bi se sliti u proširenje zračne luke u gradu Baia Mare, središtu regije Maramures, što bi na koncu trebalo doprinijeti boljoj povezanosti s drugim europskim središtima. Očekuje se da će u razdoblju od pet godina broj putnika porasti sa sadašnjih 75.000 na 250.000, što je vrlo potentna injekcija za turizam te zemlje.
Najmanje 200.000 eura potpore tehnološkim tvrtkama
A vlastodršci se nadaju da će Baia Mare, baš kao američki San Francisco, privući i startupove i ostale tehnološke tvrtke jer se posebice njima nudi velika financijska pomoć iz Europskog fonda za oporavak i otpornost. Mala i srednja poduzeća tako mogu računati na najmanje 200.000 eura potpore prilikom pokretanja poslovanja, prenosi tportal.
Poduzetnici kao veliku prednost vide i činjenicu da su bruto plaće u regiji rijetko veće od tisuću eura. Radna snaga je mahom kvalificirana, mnogi ljudi već su radili u inozemstvu, a brojne tehničke škole nude dualne studijske programe kako bi osigurale kvalificirane radnike u budućnosti. Nedaleko od grada Baia Mare nedavno je tako niknula najveća tvornica njemačke tvrtke za elektroniku Weidmüller, a vlasnik Varte na toj lokaciji sada gradi pogone za svog dobavljača Universal Alloy Corporation.
