Ekstremne vrućine godišnje ubiju najmanje 175 hiljada osoba u europskoj regiji, gdje temperature i dalje brzo rastu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Europa je među regijama u svijetu koje se najbrže zagrijavaju, s temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka. A ljudi u europskoj regiji SZO-a “plaćaju najveću cijenu” za velike vrućine, upozorio je u četvrtak direktor SZO-a za Europu Hans Henri P. Kluge.
– Toplinski stres vodeći je uzrok smrti uzrokovane klimom u regiji. Ekstremne temperature pogoršavaju hronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebro-vaskularne bolesti, mentalno zdravlje i stanja povezana s dijabetesom – rekao je Kluge.
Europska regija SZO-a uključuje 53 zemlje u Europi i na Kavkazu, zajedno sa zemljama srednje Azije kao što su Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Procjene SZO-a pokazuju da je bilo oko 489 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u svijetu svake godine između 2000. i 2019. godine. Na europsku regiju otpada 36 posto tih smrtnih slučajeva, ili u prosjeku 176 040 svake godine.
Sveukupno, smrtnost povezana s vrućinom u regiji povećala se za oko 30 posto u posljednje dvije decenije. Kluge je pozvao zemlje da razviju akcijske planove za toplinu i zdravlje, koji su “ključni proces prilagodbe” kako bi zajednice bile otpornije na toplinske valove. Trenutno više od 20 zemalja u regiji ima slične planove – ali to “nije dovoljno za zaštitu svih zajednica”, upozorio je Kluge.
Europski ogranak SZO-a također razvija ažuriranje svojih smjernica akcijskog plana, koji bi trebao podržati nacionalne i lokalne vlasti u izradi vlastitih planova.
– Štetni učinci toplog vremena na zdravlje uveliko se mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, pa ako budemo bolje pripremljeni za topliju regiju, spasit ćemo mnoge živote, kako sada tako i u budućnosti – rekao je.