U Srbija je trajao poziv građanima da predaju oružje bez ikakvih posljedica i bez kaznene odgovornosti. Rezultati ove inicijative su visoki: prema izvještaju Uprave carine, građani su predali čak 82.398 komada vatrenog oružja, 4.243.139 komada municije i 26.485 komada minsko-eksplozivnih sredstava. Ministarstvo unutrašnjih poslova proglasilo je ovu akciju najuspješnijom do sada.
Jedan od glavnih argumenata za predaju oružja je sigurnost. Međutim, čak i uprkos tome što je akcija bila dobrovoljna, neki su izrazili brigu zbog nedostatka sigurnosti tokom predaje. Neki građani su iznijeli apsurdne situacije, poput nošenja pištolja u javnom prijevozu ili predaju oružja u policijskim stanicama uz nepostojanje adekvatnih sigurnosnih procedura.
Osim toga, pitanja se postavljaju i oko daljnje sudbine predanog oružja. Stručnjaci ističu da je važno znati što se događa s tolikom količinom oružja nakon predaje.
Društveno-politički kontekst također igra važnu ulogu. Međutim, istraživanja pokazuju da su ove mjere, poput pooštravanja uvjeta za dobivanje oružja ili uvođenja obaveznih zdravstvenih pregleda, ostale neispunjene.
U cijeloj ovoj priči, ostaje otvoreno pitanje – je li akcija zaista doprinijela smanjenju nasilja u društvu? Stručnjaci upozoravaju da se povećanje broja naoružanih građana može suprotstaviti cilju smanjenja nasilja.
Dok se vlasti mogu pohvaliti impresivnim brojevima predanog oružja, ostaje izazov osigurati da akcija ima dugoročne pozitivne faktore na društvo. To zahtijeva transparentnost, strožu kontrolu i cjelovit pristup problemu nasilja, kako bi se osigurala sigurnija budućnost za sve građane.
