Vlade FBiH, tačnije Federalno ministarstvo unutrašnjih poslovan, odgovorili su na dopis Tužilaštva BiH kada su u pitanju nedavno hapšeni policijski službenici FUP-a u akciji kodnog naziva “Crna Kravata 2”.
Munjić i Selmanović
Radi se o v. d. direktora FUP-a Vahidinu Munjiću i šefu specijalne policije Mustafi Selmanoviću.
Također, uhapšena su i trojica pripadnika ove policijske agencije, za koje je Sud BiH odbio odrediti jednomjesečni pritvor – Senad Kadić, Adin Ćatić, Emir Druškić.
Državni tužilac Sanjin Kulenović, kako smo i pisali, obavijestio je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova – Federalno ministarstvo unutarnjih poslova o tome da je Tužilaštvo donijelo interni akt odnosno “Naredbu o provođenju istrage protiv direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića, komandanta Specijalne policijske jedinice u Federalnoj upravi policije Mustafu Selmanovića i tri policijska službenika u Federalnoj upravi policije Emira Druškića, Adina Ćatića i Senada Kadića.”
Kulenović je naveo da je neophodno da FUP poduzme odgovarajuće mjere u skladu s važećim zakonskim propisima, “kako bi se istraga u cijelosti mogla provesti nesmetano i efikasno, posebno ukazujući na činjenicu da Vahidin Munjić i Mustafa Selmanović obavljaju rukovodeće poslove“.
Međutim, FMUP u odgovoru navodi da “ne želeći ulaziti u intenciju, cilj, svrhu ili tumačenje Vašeg zahtjeva, dužni smo Vas informisati o važećim odredbama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, a koje su Vam kao tužitelju Tužilaštva Bosne i Hercegovine morale biti poznate”.
– S tim u vezi, podsjećamo Vas da je u članu 18. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 3/2003, 32/2003 – ispr, 36/2003, 26/2004, 63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007, 58/2008, 12/2009, 16/2009, 53/2009 – dr. zakon, 93/2009, 72/2013 i 65/2018) navedeno sljedeće: „Kad je propisano da pokretanje krivičnog postupka ima za posljedicu ograničenje određenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, nastupaju potvrđivanjem optužnice. – istakli su.
Kako navode, ako se radi o krivičnim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuđujuća presuda, bez obzira je li postala pravosnažna“.
– U isto vrijeme podsjećamo Vas da je u članu 19. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/2003, 56/2003 – ispr., 78/2004, 28/2005, 55/2006, 27/2007, 53/2007, 9/2009, 12/2010, 8/2013, 59/2014 i 74/2020) navedeno sljedeće: „Kad je propisano da pokretanje krivičnog postupka ima za posljedicu ograničenje određenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, nastupaju potvrđivanjem optužnice. Ako se radi o krivičnim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuđujuća presuda, bez obzira na to je li postala pravomoćna“. Imajući u vidu da su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine pravno obavezujuće, podsjećamo Vas na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: U 5/16 („Službeni glasnik BiH“, broj: 49/17) u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio „da je naredba o provođenju istrage interni i pripremni akt tužioca“ i da je „Zakonom određeno kada je propisano da pokretanje krivičnog postupka ima za posljedicu ograničenje određenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, nastupaju potvrđivanjem optužnice, a za krivična djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina – od dana kada je donesena osuđujuća presuda, bez obzira na to je li postala pravomoćna“.
Ustavni sud BiH
Kaže se da Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Odluci broj: U 5/16 („Službeni glasnik BiH“, broj: 49/17) „uočava da samo donošenje naredbe o provođenju istrage ne proizvodi nikakve posljedice za osumnjičenog u smislu ograničenja određenih njegovih prava“ te „da tokom istrage može doći do ograničenja određenih prava osumnjičenog (mjere za osiguranje prisustva, posebne istražne radnje), međutim tada osnov za ograničenje prava nije naredba za provođenje istrage kao interni i pripremni akt, nego odluka suda“.
– S obzirom na sve navedeno, kada budete raspolagali informacijama, a koje imaju za posljedicu stvarnu primjenu gore citiranih odredbi zakona i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, molimo da nam dostavite takve informacije kako bi „poduzeli odgovarajuće mjere u skladu s važećim zakonskim propisima”
