Ako ste među onima koji imaju 30, 35 ili koju godinu više ili manje, radite i vaša primanja nisu bogzna kakva, recimo ni blizu prosječnoj plati koja je također vrlo diskutabilna (oko 1.370 KM), a pri tome sanjate da imate neke svoje kvadrate, teško da će vam se barem za sada taj san ostvariti. Još teže ćete finansijski podnijeti podstanarstvo, jer su kirije tolike da vam se zavrti od njih.
A kako i ne bi kad se na primjer garsonijera u glavnom gradu izdaje za 300 do 500 KM na Alipašinom Polju ili u Hrasnom, a kako se ide prema centru grada, cijene prelaze i 1.000 KM. S druge strane, najjeftiniji kvadrat stana je oko 2.500 KM i ide i preko 8.000 maraka u strogom centru grada, piše Oslobođenje.
Ideja da Kanton Sarajevo uvede novi porez, odnosno porez na nekretnine, opet je aktivna, pa premijer KS-a Nihad Uk tvrdi da bi to obuhvatilo samo nekretnine koje su prazne. Da li bi taj porez koliko-toliko ublažio vrtoglave cijene stanova koji se izdaju, ali i cijenu kvadrata stana u glavnom gradu, teško je reći. Uk kaže da je formirana radna grupa koja traži modus da se uvede porez na nekretnine koje su prazne, odnosno koje se ne koriste.
– Veliki broj stanova i poslovnih prostora stoji van upotrebe, prazno i to dodatno puše balon cijena nekretnina koje su rekordne u našem gradu. Cilj tog poreza je nagovoriti vlasnike da učestvuju na tržištu nekretnina. Želimo da stimulišemo vlasnike da nekretnine stave u promet kroz najam, bilo fizičkim licima za stanovanje ili pravnim licima za obavljanje privredne djelatnosti. Prihod od ovog poreza bio bi namijenjen za stanogradnju u KS-u, za sve kategorije koje zbog visokih cijena ne mogu priuštiti nekretninu, rekao je premijer Uk, ali nije precizirao koja bi to stopa oporezivanja bila ni ko bi bio izuzet iz toga.
Uk kaže da nije normalno da pojedinac ima deset stanova koji su zaključani ili čitavu poslovnu zgradu.
– Ljudi ulažu svoj novac u nekretnine kao najsigurniji način. Imamo mnogo dijaspore koja ulaže u nekretnine i kao rezultat imamo cijene kvadrata stana od 5, 6 i 7 hiljada KM. Kada uvedemo porez, ljudi će prirodno razmišljati da te stanove stave na tržište, ocjenjuje Uk.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, mišljenja je da nekretnine u kojima niko ne živi podižu cijene nekretnina u glavnom gradu koje u posljednje vrijeme kontinuirano rastu. Međutim, on upozorava da treba biti vrlo oprezan kada je riječ o nekretninama koje su napuštene tokom rata, jer bi njihovo oporezivanje moglo biti protumačeno kao sprečavanje izbjeglih da se vrate.
– Ono što definitivno treba oporezovati su investicione nekretnine i nekretnine koje se iznajmljuju. To su nekretnine koje su na papiru prazne, koje se ne koriste za stanovanje, već predstavljaju ulaganje – kupuju se za preprodaju, kao oblik štednje. To bi se trebalo oporezovati, jer je riječ o komercijalnoj namjeni nekretnina. Nekretnine koje se izdaju, a nije registrovano da se izdaju, trebalo bi također oporezovati, smatra Gavran.
On kaže da bi zakon koji bi eventualno bio usvojen donio brojne nedoumice, jer niko barem za sada nema tačnu evidenciju o tome koliko je praznih stanova.
– S druge strane, to bi išlo naruku onima koji nelegalno izdaju stanove, jer oni bi na sadašnju cijenu dodali porez, pa bi samim tim cijena zakupa bila povećana, a ne umanjena kako neki misle. Vlada KS-a može da ograniči cijenu zakupnine, odnosno da donese uredbu i kaže da zakupnina može ići od 200 do 400 KM ili neku drugu cijenu koju utvrdi. Isto tako, može preuzeti neke modele iz drugih država poput Velike Britanije, pa investitore koji grade luksuzne stanove obavezati da od, recimo, 150 stanova koliko ih planiraju graditi, jedan dio budu socijalni stanovi, kako bi se napravio neki balans, smatra Gavran.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da Zakon o nekretninama koji je usvojen u Republici Srpskoj dosta otežava posao peračima novca, jer se nekretnina ne može prodati ili kupiti a da novac ne ide preko banke.
– Imao sam iskustvo da je naš čovjek koji živi i radi u Španiji došao i donio eure na sto, kaže hoće da kupi nekretninu. Rekao sam mu da to tako ne može. Situacija je toliko promijenjena usvajanjem zakona da su i notari prošli kroz obuku, tako da su na neki način i oni u obavezi da prijave, da upišu u ugovoru to da se, iako plaćate sa svog računa iz banke, mora znati odakle vam taj novac. BiH je, od mjesta gdje je relativno jednostavno gotov novac ubaciti u platni promet, postala zemlja koja je do te mjere rigidna i restriktivna da je to veliko opterećenje za sve, smatra Pavlović.
Ipak, navodi kako nije siguran da je porez oborio cijene zakupa ili kvadrata stana u gradu na Vrbasu, jer su one i dalje previsoke i kreću se od 350 do 700 KM, dok garsonijere od dvadesetak kvadrata u centru Banje Luke koštaju oko 130.000 KM. Najjeftiniji kvadrat novogradnje sada je 3.000 KM i to u Lazarevu, Adi i perifernim naseljima. Sada je kvadrat u centru Banje Luke dostigao iznose od 4.800 do 5.300 KM, što zavisi od lokacije, veličine zgrade i opremljenosti.