Evropski sud za ljudska prava danas je objavio sažetak presude u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine u kojoj je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno.
U današnjoj presudi Vijeća Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima.
Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već “etnokratija” u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.
“Sud je bio svjestan historijskog konteksta, posebno da su aranžmani o podjeli vlasti osmišljeni da okončaju brutalni sukob obilježen genocidom i ‘etničkim čišćenjem’. Priroda sukoba bila je takva da je odobrenje “konstitutivnih naroda” bilo neophodno da bi se osigurao mir. Stoga je bilo zamislivo da bi postojanje drugog doma, sastavljenog samo od predstavnika tri glavne etničke grupe, bilo prihvatljivo u posebnom slučaju Bosne i Hercegovine, da su ovlaštenja Doma naroda bila ograničena na: usko i strogo definisani vitalni nacionalni interesi ‘konstitutivnih naroda'”, zaključio je Sud.
Sud smatra da u njemu treba da budu zastupljeni svi segmenti društva.
“Kako je bilo, sadašnji aranžmani su etnička razmatranja i/ili predstavljanje učinili relevantnijim od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i/ili predstavljanja i na taj način pojačali etničke podjele u zemlji i potkopali demokratski karakter izbora”, istaklo je sudsko Vijeće.
Sud je naglasio da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u prfedmetima “Sejdić i Finci”, “Zornić” i “Pilav” u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
klix
