Službe zadužene da Evropu štite od islamističkih ekstremista već mjesecima dižu uzbunu.
U maju su nizozemske službe bezbjednosti upozorile da se povećala teroristička prijetnja Islamske države Evropi. Istog mjeseca, francuski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je rizik od islamističkog terorizma u porastu i da posebno cilja njegovu zemlju i okolne susjede, piše Guardian.
Posljednjih dana ove se pesimistične prognoze ostvaruju. Francuska raspoređuje dodatnih 7000 ljudi na svoje ulice nakon što je jedan učitelj u petak nasmrt izboden nožem u napadu koji je Emanuel Makron osudio kao ‘varvrski islamistički terorizam‘. Osumnjičeni napadač zakleo se na vjernost IS-u u audio poruci na svom mobitelu nedugo prije ubistva, rekli su tužioci.
Nakon pucnjave u kojoj je u ponedjeljak u Briselu dvojicu švedskih navijača ubio 45-godišnjak otprije poznat službama bezbjednosti i za kojeg se sumnjalo da je radikaliziran, švedski premijer Ulf Kristerson kazao je da su njegova zemlja i njeni interesi pod prijetnjom ‘nikad prije viđenom u moderno doba‘.
Od mračnih dana intenzivnih terorističkih napada koji su zahvatili Evropu između 2014. i 2017., nasilje islamističkih militanata izgurale su s naslovnica neke druge bezbjednosne prijetnje: sve glasniji aktivizam krajnje desnice, nastojanja da se sruši demokratija u Njemačkoj, ekonomske poteškoće koje potkopavaju rad institucija i prijete haosom, kao, naravno, i rat u Ukrajini.
Iako je bilo napada koji se pripisuju islamističkim ekstremistima, oni su bili relativno rijetki, premda uglavnom smrtonosni. 2020. godine u Francuskoj je još jedan učitelj izboden nasmrt, u Beču je četvoro ljudi ubio austrijski državljanin koji je svojevremeno pokušao otići u Siriju i pridružiti se IS-u. Ovi i slični napadi bili su djelo pojedinaca koji su djelovali nezavisno od bilo kakve veće organizacije, no koje je inspirisala ista šira ideologija.
Ovo naglašava koliko je za raniji talas terorizma bilo važno postojanje tzv. kalifata kojeg je ustanovio IS. Mnogi od napada izvedenih 2015. i 2016. duguju svoju zastrašujuću djelotvornost sposobnosti organizatora terorističkih napada da isplaniraju akciju, sve iskomuniciraju i uvježbaju svoje članove u relativnoj bezbjednosti njihove enklave u Siriji i Iraku. Očigledan uspjeh IS-a svidio se hiljadama mladih Evropljana koji su simultano poželjeli tamo otići. Kombinacija je bila razorna.
Nekoliko godina je prošlo od razaranja kalifata, no IS još uvijek kontroliše neka područja na Bliskom istoku, Avganistanu i posebno u regiji Sahel u Africi. Iako postoje dokazi da grupa i dalje cilja Evropu, logističke poteškoće su značajne i IS s teškom mukom privlači nove regrute izvan svog uskog lokalnog područja. 2022. su samo dva od 16 izvršenih napada na području EU bila djelo džihadista, kaže Evropol.
No prijetnja nije još posve nestala. Proteklih godina su osujećeni deseci pokušaja, a stotine osumnjičenih privedeni. To često prođe neopaženo. Tek rijetki su obratili pažnju na navodnu terorističku zavjeru IS-ove ćelije Tajik koja je ciljala američku i NATO-ovu bazu u Njemačkoj 2020., ili dvostruku policijsku operaciju čiji su cilj bili finansijeri IS-a i pokušaji online regrutovanja u Španiji 2022. Nedavni primjer je hapšenje petorice ljudi u aprilu u Švedskoj pod optužbom da su pripremali teroristički napad kao odmazdu za spaljivanje Kurana na skupu u Stokholmu nekoliko mjeseci ranije. Još dvojica islamista koji su regrutovali nove članove uhapšeeni su u utorak u Italiji.
Individualni incidenti prijete određenim državama, kao što je možda pokazao niz spaljivanja Kurana u Švedskoj. No velika kriza na Bliskom istoku prijeti čitavoj Evropi. Svaki rat u Gazi doveo je do porasta ekstremističkog aktivizma na kontinentu. Ovaj posljednji sukob po tome nije drugačiji.
Zasad je prijetnja kakvog većeg napada niska. Za takve napade potrebni su mjeseci pripreme i ne mogu biti organizovani na brzinu. No kako je rekao jedan funkcioner bezbjednosne službe: ‘Neko lako može pričvrstiti ljepljivom trakom kuhinjski nož za ruku.‘
