Nakon niza loših, donosimo i dobre vijesti iz područja ekologije: UN-ov program zaštite okoliša predviđa da će se ozonski omotač Zemlje potpuno oporaviti i pomoći pri kontroliranju globalnog zatopljenja
U rubrici ekologija gotovo redovito pišemo o katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena, rastućem problemu globalnog zatopljenja i emisija štetnih plinova, no s vremena na vrijeme u tom se području pojavi i poneka dobra vijest. Naime, nakon 2018. godine i prvih naznaka da se Zemljin ozonski omotač počeo oporavljati od štetnog ljudskog utjecaja, sada UN-ov program zaštite okoliša objavljuje još pozitivnije podatke: ozonski sloj oko Zemlje na putu je potpunog oporavka.
Zabrane su urodile plodom
Potpuno “zacjeljivanje” ozonskog omotača, odnosno zatvaranje i posljednjih ozonskih rupa, prema sadašnjem bi se tempu trebalo dogoditi unutar sljedeća četiri desetljeća. To je u skladu s očekivanjima i bit će vrlo značajno u borbi protiv globalnog zatopljenja. Stručnjaci, koje je okupio UN-ov panel, kažu kako će oporavak ozonskog omotača pridonijeti manjem zagrijavanju Zemlje s oko 0,5°C.
Izvješće, koje UN objavljuje svake četiri godine, pokazuje da je za oporavak ozonskog omotača zaslužna rigorozna zabrana oko 99% kemikalija, za koje je potvrđeno da negativno utječu na ozon. To je zasluga usvajanja Montrealskog protokola donesenog 1987. godine, koji je postao aktivan dvije godine kasnije, a ratificiralo ga je 197 zemalja svijeta. Riječ je o sporazumu koji propisuje postupno smanjenje i u konačnici ukidanje proizvodnje i korištenje tvari koje uništavaju ozonski omotač (CFC, HCFC, haloni).
Prema sadašnjim procjenama nučnika, ozonske će se rupe potpuno zatvoriti do 2066. godine iznad Antarktika (gdje je problem najizraženiji), do 2045. iznad Arktika, a ostatak svijeta imat će potpuno “zdrav” ozonski omotač već 2040. godine. Ovi procijenjeni rokovi za nekoliko su godina kraći od onih objavljenih u prošlom UN-ovom izvješću. “Montrealski protokol stoga se smatra jednim od najvećih dosega čovječanstva u pogledu zaštite okoliša, a njegov utjecaj na umanjenje klimatskih promjena ne može se dovoljno naglasiti”, poručuje Meg Seki, izvršna tajnica Ozonskog tajništva unutar Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.
Putokaz za dalje
Smanjenje proizvodnje po ozon štetnih kemikalija, prije svega freona u rashladnim uređajima, bilo je uspješno. Osim što su ti plinovi uništavali ozon, pojačavali su i efekt staklenika, pa je njihovim smanjenjem došlo do vrlo pozitivnih utjecaja na smanjenje globalnog zatopljenja.
“Akcije po pitanju ozona postavljaju presedan i za druge klimatske akcije. Naš uspjeh u izbacivanju kemikalija štetnih za ozon pokazuje nam što možemo, i moramo, učiniti – i to pod hitno – napustiti fosilna goriva, smanjiti stakleničke plinove i tako ograničiti porast temperature”, poručio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
bughr/press
